Suočeni s činjenicom da je cestovni prijevoz najveći uzrok onečišćenja okoliša i emisije stakleničkih plinova, gradovi Europske Unije teže održivoj mobilnosti. S financijskog aspekta, prometno zagušenje svake godine bilježi porast, pa se tako dostiže trošak od 270 milijardi eura.
Europska Komisija odlučila je kroz niz strategija i odgovarajućih mjera osigurati financijska sredstva za sve one gradove koji će težiti održivom prijevozu te na taj način pokušati smanjiti zagađenje okoliša i osigurati kvalitetan život građana urbanih sredina. Međutim, glavni problem je nepostojanje jasnih pokazatelja da je većina gradova promijenila svoj pristup, pa se radi samo o nekolicini u kojima se kvaliteta zraka blago poboljšala. Uprava takvih gradova uvela je znatne strategije za smanjenje uporabe automobila, a u nastavku su opisane one koju su postigle najviše efekta.
Naknada za uporabu cesta, kao jedna od prvih strategija, rasprostranjena je u cijelom svijetu. U razvijenim zemljama radi se o plaćanju godišnje naknade koja ulazi u fond za njihovo održavanje kako bi se s vremenom mogli ostvariti određeni projekti, financirati novi programi ili smanjiti drugi porezi. U slabije razvijenim zemljama, ali i u Europskoj Uniji, radi se o uporabi vinjeta za vozače koji nisu iz matične zemlje, ali ovom naknadom omogućuju drugoj zemlji održavanje njihovih cesta. Druga strategija odnosi se ograničenje maksimalnog broja vozila na cestama te je kao takva, metoda zastupljena samo u Singapuru, trećoj državi na svijetu po naseljenosti koja broji 8.000 stanovnika po četvornome kilometru. Najveći problem ove države je prenapučenost koja opterećuje sve segmente, počevši od zdravstva, obrazovanja, energetske učinkovitosti, ali i transporta. S obzirom na cjelokupnu situaciju, stanovnici koji žele posjedovati registrirani osobni automobil moraju sudjelovati na otvorenoj licitaciji koja se provodi dva puta mjesečno. Onaj tko je spreman najviše platiti dobije certifikat koji vrijedi 10 godina, a pomoću kojeg može registrirati vozilo i na taj način sudjelovati u prometu.
Sljedeća strategija odnosi se na cijene goriva o kojima ne treba puno raspravljati. Radi se o naknadi za litru potrošenog goriva koja se koristi u iste svrhe kao i prethodno navedene strategije. Kao jedna od najutjecajnih strategija je naplata i ograničenje vremena parkiranja koja najviše utječe na odabir moda putovanja. S obzirom na to da su cijene parkiranja u nekim gradovima dostigle vrhunac, mnogi se odlučuju na javni prijevoz, pješačenje ili biciklizam kao najjeftiniju opciju prijevoza u najopetrećenijim dijelovima grada. Uz tu strategiju veže se uvođenje zona sa smanjenim emisijama stakleničkih plinova u svrhu poticanja nemotoriziranog prometa i zabrane pristupa osobnim vozilima u stare gradske jezgre urbanih sredina, pogotovo vozilima koji imaju nižu EURO normu te se smatraju najvećim zagađivačima. Na sličan način uređen je i Kampus u Koprivnici, gdje je smješteno Sveučilište Sjever. Unutar Kampusa, dozvoljen je ulazak elektro vozilima, biciklistima i pješacima, što je zasad jedinstveni slučaj u Republici Hrvatskoj.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)
vzaktualno.hr
