Pod sloganom ''Kad sigurno voziš, sigurno stižeš'', danas se po prvi put u Hrvatskoj obilježava Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa.
Cilj je skrenuti pozornost javnosti, pogotovo mladih ljudi, na činjenicu da su prometne nesreće ubojica broj jedan u populaciji od 10 do 25 godina. Više od stotinu ljudi godišnje ostaju trajni invalidi, a najviše su ugrožena djeca i mladi ljudi.
Uz Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa saborski zastupnik Anđelko Stričak na svojoj je Facebook stranici objavio tekst sljedećeg sadržaja:
„Kada govorimo o uzrocima cestovnih prometnih nezgoda možemo ih pripisati: čovjeku, vozilu, cesti.
Starost voznog parka za osobne automobile iznosi oko 12,5 godina, a za sva vozila oko 13,5 godina. Najčešći razlog padanja na tehničkom pregledu je neispravnost uređaja za kočenje (30,32%), potom uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (22,89%).
Potom, rezultati istraživanja u Hrvatskoj provedeni 2017. godine pokazali su da 91% vozača koristi mobitel za vrijeme vožnje te 33 % biciklista i 50 % pješaka dok prelazi prometnicu.
Koliko je to opasno govore nam sljedeći podaci: za 5 sekundi tipkanja po mobitelu pri brzini od 50 km/h vozilo prijeđe čak 70 metara za koje vrijeme je bez “kontrole” vozača ili ta smanjena pozornost vozača jednaka je smanjenoj pozornosti vozača koji ima 1 promil alkohola u krvi, tj. vjerojatnost da će vozač telefonirajući u vožnji doživjeti prometnu nesreću raste za devet puta.
Na našim cestama još jedan faktor utječe na sigurnost u prometu, a to je turistička sezona. Kao što je poznato, Hrvatska je turistička zemlja. Preko 80% turista doputuje osobnim automobilom, te oko 7% autobusom. Stoga možemo zaključiti da skoro 90% turista dolazi cestovnim putem što svakako utječe na sigurnost prometa.
Europska unija u svojoj Bijeloj knjizi iz 2011. pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor” odredila si je 2050. kao datum približavanja cilju iskorjenjivanja nesreća sa smrtnim ishodom.
Također definirani su i ciljevi za usvajanje mjera na nacionalnoj i europskoj razini sukladno načelima zajedničke odgovornosti i supsidijarnosti. Ti ciljevi uključuju: poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja sudionika u cestovnom prometu, nadzor provedbe propisa o sigurnosti cestovnog prometa, poboljšanje sigurnosti cestovne infrastrukture i vozila; promicanje uporabe inteligentnih prometnih sustava; poboljšanje usluge hitnih službi i zbrinjavanja unesrećenih; zaštitu ranjivih sudionika u prometu, poput pješaka i biciklista.”
vzaktualno.hr
