Cilj Europske unije je, što je 2011. objavljeno u Bijeloj knjizi pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor”, do 2020. godine prepoloviti broj smrtnih slučajeva na cestama. Također, Unija je odredila 2050. kao godinu približavanja cilju iskorjenjivanja nesreća sa smrtnim ishodom.
O toj je temi govorio i saborski zastupnik te predsjednik Županijske organizacije HDZ Varaždinske županije, Anđelko Stričak koji je pritom usporedio statističku sliku nesreća na hrvatskim prometnicama sa situacijom u europskim zemljama. Kazao je kako je u 28 zemalja članica EU-a prošle godine bilo 25.100 poginulih u nesrećama na cestama, što je smanjenje za 21 posto u odnosu na 2010. Prosjek na razini EU je 49 poginulih na milijun stanovnika, po čemu su europske ceste daleko najsigurnije na svijetu.
Stričak je naglasio kako te brojke ukazuju na to da neće biti ispunjen zacrtani cilj da se do 2020 god. na europskim cestama broj poginulih smanji za pola. Istaknuo je kako je u Hrvatskoj 2010. godine bilo 99 poginulih na milijun stanovnika u cestovnom prometu, a prošle 2018. godine bilo ih je 77, što je za 26 posto manje, ali i dalje je taj broj vrlo visok te je Hrvatska četvrta odostraga po broju poginulih u prometu.
U RH statistike vezane za cestovni promet vode se od 1966. godine. Od tada pa zaključno s 2018. godinom, na hrvatskim cestama smrtno je stradala 47.841 osoba, odnosno grad veličine Varaždina, kazao je Stričak.
- Kada govorimo o uzrocima cestovnih prometnih nezgoda možemo ih pripisati: čovjeku, vozilu i cesti - izjavio je Stričak istaknuvši pritom problem starosti vozila, a time i tehničku neispravnost koja također utječe na prometne nesreće. Kod nas je starost voznog parka za osobne automobile u prošloj godini iznosila 12,64 godina, a za sva vozila 13,68 godina. Najčešći razlog padanja na tehničkom pregledu je neispravnost uređaja za kočenje (30,32 posto), potom uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (22,89 posto). Kada govorimo o cestama smatram da su autoceste i državne ceste dobro građene i održavane međutim težište rasprave bih stavio na županijske. Na primjer, Županijska uprava za ceste Varaždinske županije u prošloj godini je raspolagala proračunom od 64.164.000 kn. U svojoj nadležnosti ima 944 km cesta. Iz navedenog je vidljivo da za održavanje, zimsku službu, sanacije postojećih, projektiranje, izgradnju novih ima na raspolaganju svega 67.970 kuna po kilometru što smatram da nije dostatno. Stoga smatram da bi trebali naći rješenja za dizanje proračuna ŽUC-evima - odlučno je istaknuo Stričak.
U nastavku se nadovezao kako rezultati istraživanja u Hrvatskoj provedeni 2017. godine pokazuju da se 91 posto vozača koristi mobitelom za vrijeme vožnje, 33 posto biciklista, te 50 posto pješaka dok prelazi prometnicu. Jedan od razloga za zabrinutost jest, kazao je, i podatak da 40 posto građana ne bi mijenjalo svoju naviku bez obzira na visinu kazne te naveo primjer korištenja mobitela prilikom vožnje i opasnosti koja dolazi s time.
-Za 5 sekundi tipkanja po mobitelu pri brzini od 50 km/h vozilo prijeđe čak 70 metara za koje vrijeme je bez kontrole vozača ili ta smanjena pozornost vozača jednaka je smanjenoj pozornosti vozača koji ima 1 promil alkohola u krvi, tj. vjerojatnost da će vozač telefonirajući u vožnji doživjeti prometnu nesreću raste za devet puta - zaključio je Stričak i napomenuo kako će, uzevši u obzir sve navedeno Klub HDZ-a podržati da se 21. listopada proglasi Nacionalnim danom sigurnosti cestovnog prometa.
vzaktualno.hr