U saborskoj raspravi o Zakonu o potvrđivanju Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi, saborski zastupnik HDZ-a iz Varaždinske županije Anđelko Stričak istaknuo je važnost suradnje naglasivši da Konvencija daje dobru podlogu za to, a sve u cilju da naši građani budu što sigurniji.
Stričak je naglasio da je Zakon o potvrđivanju Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi potrebno donijeti kako bi se unaprijedila borba protiv organiziranog kriminala, terorizma i nezakonitih migracija, ali i borba protiv ostalih prijetnji javnom redu.
Podsjetio je da je navedena Konvencija sastavljena još 2006. godine u Beču kada su je potpisali ministri unutarnjih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Moldavije, Rumunjske i tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore, između 2008. i 2013. godine. Konvenciji su pristupile Austrija, Bugarska, Mađarska i Slovenija, tako da u ovom trenutku broji 11 država.
- Osim što je pristupanje Republike Hrvatske Konvenciji preduvjet ulaska u prostor Schengena, smatra se da bi upravo njezino pristupanje dodatno pridonijelo očuvanju stabilnosti i sigurnosti na jugoistoku Europe, ali i označilo premosnicu državama zapadnog Balkana na putu prema Europskoj uniji - rekao je Stričak te se potom osvrnuo na nezakonite migracije istaknuvši da je upravo “migrantska kriza” bila najveća krizna situacija s kojom se susrela hrvatska policija od Domovinskog rata.
- 2015. godine je kroz Hrvatsku prošlo više od 670.000 migranata, a da naši građani i gospodarstvo nisu pretrpjeli nikakve ozbiljnije štete. Tada je balkanska ruta išla preko Srbije, a sada novom preko Bosne i Hercegovine, tj. od Grčke preko Albanije, Crne Gore do BiH. Balkanska ruta, po procjeni pojedinih analitičara, odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge. Kada govorimo o terorističkim prijetnjama napominjem da su najveća prijetnja povratnici s ratišta iz Sirije i Iraka. Stoga smatram dobrim rješenjem odredbu da će ugovorne stranke tj. države potpisnice imati ujednačenu razinu informacija o stopi kriminaliteta, te najmanje jednom godišnje izraditi zajedničke analize - naveo je Stričak.
U konvenciju su ugrađene i odredbe kojima se uređuje zajednička analiza prijetnji, časnici za vezu, zaštita svjedoka, razmjena podataka i iskustava, potjera, prekogranični nadzor, nadzirane isporuke, prikrivene istrage, zajednički istražni timovi, zaštita podataka, te osnivanje i rad odbora Ministara.Vezano na suradnju naveo je kako smatra dobrim rješenjem odredbe da tijela za provedbu zakona ugovornih stranaka surađuju u području razmjene nastavnih planova za obuku i usavršavanje, dogovaraju zajedničke seminare i prekogranične vježbe, sudjeluju u specijalnim operacijama u svojstvu promatrača, omogućuju pohađanje tečajeva usavršavanja, a sve u cilju što veće sigurnosti svih građana.
vzaktualno.hr
