Sabor će ovaj tjedan raspravljati o zakonskom prijedlogu koji se tiče sudbine dviju kategorija građana: zaštićenih najmoprimaca koji su u vrijeme Jugoslavije dobili stanarsko pravo u stanovima u privatnom vlasništvu te vlasnika tih stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci - donosi Jutarnji.hr.
Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova, koji bi u utorak, dakle sutra, trebao doći na prvo čitanje u saborske odbore, a u četvrtak i na plenarnu sjednicu Sabora. Zakonske izmjene i dopune, koje predlaže Ministarstvo graditeljstva predvođeno HNS-ovcem Predragom Štromarom, međutim, duboko su ogorčile zaštićene najmoprimce koji žive u tim stanovima.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2011., u Hrvatskoj su bila 3734 stana u privatnom vlasništvu u kojem žive zaštićeni najmoprimci. U njima je u trenutku popisa bilo 8935 stanara, prosječno 2,4 člana po kućanstvu. Najviše je takvih stanova u Splitu i Zagrebu. Spomenuti zakonski prijedlog predviđa povrat svih stanova u posjed vlasnicima nakon prijelaznog razdoblja od pet godina.
U prijelaznom razdoblju, koje bi počelo teći 1. srpnja ove godine, a završio bi 1. srpnja 2023., cijena zaštićene najamnine postupno bi se povećavala za 1,2 puta godišnje, a nakon isteka petogodišnjeg razdoblja vlasnik stana imao bi pravo naplaćivati punu tržišnu cijenu najma. Želi li vlasnik prodati stan, morat će ga najprije ponuditi zaštićenom najmoprimcu, ali cijenu stana slobodno određuje vlasnik. Najmoprimac koji ne može kupiti stan u kojem je godinama živio, morat će ga nakon isteka petogodišnjeg razdoblja napustiti.
Zamjenski stan u kojem bi i dalje imali zaštićenu stanarinu i pravo otkupa, država, prema predloženim zakonskim izmjenama, jamči tek malom broju zaštićenih najmoprimaca - stradalnicima Domovinskog rata i primateljima socijalne pomoći. Ima li se na umu da obitelji zaštićenih najmoprimaca imaju u prosjeku 2,4 člana, zamjenski stan sa zaštićenom stanarinom država bi nakon isteka prijelaznog petogodišnjeg razdoblja osigurala tek za 200 do 300 stanara.
Predstavnici udruga zaštićenih najmoprimaca tvrde da ni jedna država na taj način nije pogodovala vlasnicima stanova, zanemarujući prava i interese najmoprimaca, od kojih su mnogi u starijoj životnoj dobi. Podsjećaju i da su gradovi u čije se proračune slio novac bivših nositelja stanarskog prava koji su otkupili stanove bili dužni tim novcem obeštetiti vlasnike stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, a njima, najmoprimcima, omogućiti otkup stanova u kojima žive.
Rješenje koje želi progurati ova Vlada i koje je krajnje nepovoljno za zaštićene najmoprimce, ističu naši sugovornici, trasiran je još u prvoj polovici prošle godine, dok je ministar graditeljstva bio HDZ-ovac Lovro Kuščević. On je odbijao primiti predstavnike zaštićenih najmoprimaca, nazvavši ih javno “komunističkim poslušnicima i uzurpatorima”. Zakonski prijedlog je dovršila HNS-ova garnitura u Ministarstvu graditeljstva predvođena Predragom Štromarom. Prijedlog je, tvrde u udrugama zaštićenih stanara, kreiran pod snažnim utjecajem vlasnika stanova, kojih ima i u samom vrhu HNS-a - piše Jutarnji.hr.
Hrvatski savez udruga stanara (HSUS) uputio je u ponedjeljak otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem tvrdi da će predloženim izmjenama Zakona o najmu stanova, koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, više od 10.000 građana biti obespravljeno i pretvoreno u beskućnike, zbog čega traže povlačenje tog prijedloga.
www.vzaktualno.hr/Jutarnji.hr
