Idućih dana vrijeme se neće bitnije mijenjati, ali kako tjedan bude odmicao, a vrućina ne bude popuštala, ove će vremenske prilike biti sve teže podnositi. U četvrtak može biti i pljuskova. I na Jadranu sunčano, vruće i sparno, izgledno je da bi se mogli obarati i temperaturni rekordi.
DHMZ je za iduće dane izdao narančasto ili crveno upozorenje – najgore će biti u području oko Splita, Gospića, Karlovca i Rijeke. Meteoalarm je za sutra izdao crveno upozorenje za cijelu Hrvatsku. Ovakve prilike, koje će potrajati, stvaraju velike zdravstvene probleme ali i veliku opasnost i za one zdrave, a posebice koji imaju neku od zdravstvenih tegoba.
Toplinski je udar iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama zbog ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.
Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.
Neke su od preporuka:
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda.
- Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada, i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, pogotovo djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.). Osobe koje rade vani (npr. građevinski radnici) trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i pol čašu vode svakih 30 minuta.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga je mogućnost zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako izlazite van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. "smoothie" ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
www.vzaktualno.hr/Dnevnik.hr
