Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma (MDS) obilježen je 25. listopada u organizaciji Hrvatske udruge leukemija i limfomi (HULL) u prostorijama Kluba Hrvatskog novinarskog društva gdje su okupljenima na ovom događaju stručnjaci približili činjenice o ovoj bolesti, informirali ih o mogućnostima liječenja te dijagnostici.
Istog dana HULL – Podružnica Varaždin MDS je obilježila i u Varaždinu, na Franjevačkom trgu, informativnim štandom na kojem su se građani mogli informirati o toj skupini, kao i o drugim hematološkim bolestima.
Mijelodisplastični sindrom bolest je koja se može razviti u akutnu mijeloičnu leukemiju (AML), ponajviše se javlja u starijih mada se, kako se moglo čuti na obilježavanju Svjetskog dana, ta granica već sada pomiče prema mlađoj životnoj dobi. Bolest uglavnom ostaje neprepoznatih uzroka, a kao mogući rizici navodi se izloženost određenim tvarima poput benzena ili kao posljedica liječenja citostaticima u nekih pacijenata.
– Neki bolesnici imaju visoki rizik i njihov mijelodisplastični sindrom brzo može prijeći u AML. Prije nego se razvije postoji najmanje četiri, pet vrsta preteča MDS-u. Dobna granica za promjene u krvnoj slici sve se više spušta. Hematolozi u zapadnoj Europi i SAD-u sada s posebnim interesom promatraju sve promjene u krvnoj slici pojedinca – objasnila je dr. med. Inga Mandac Rogulj iz Zavoda za hematologiju KB Merkur opisavši MDS kao bolest s jako puno lica koja u svakom trenutku može početi izmicati kontroli.
O važnosti i proceduri citološke dijagnostike okupljene je informirala dr. sc Gordana Kaić, dr. med., sa Zavoda za citologiju i citogenetiku KB Merkur dok je dr. med. Darko Krnić iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) pojasnio proceduru odobrenja nekog lijeka te istaknuo važnost prijave nuspojava.
Kako je živjeti s MDS-om na Svjetski dan podijelila je prof. Ana Mrčić, čuvena hrvatska sportašica koja je prije godinu i četiri mjeseca liječena transplantacijom. Nakon transplantacije prof. Mrčić zadobila je najčešću komplikaciju koja zadesi transplantirane osobe liječene od ovog sindroma; GVHD, koju je opisala kao bolest presatka prema primatelju.
– Dobila sam još jednu sestru, koju još ne poznajem, a koja mi je darovala stanice. Imala sam i akutne i kronične GVHD, a kao sportašici najteže mi pada mišićna atrofija – rekla je prof. Mrčić u svojem otvorenom i osobnom izlaganju o borbi koju prolazi kako kroz liječenje MDS-a tako i s GVHD koji je i najčešći uzrok smrti transplantiranih osoba.
Predavanje se može pogledati preko web stranica Udruge: www.hull.hr.
www.vzaktualno.hr
