Down Syndrom International (DSI) odredio je 21. ožujak kao Svjetski dan osoba s Down sindromom (WDSD). Taj datum odabran je kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. kromosoma.
Downov sindrom je najčešća kromosomopatija koja se javlja kod ljudi. Uzrokovana je pojavom viška genetskog materijala na 21. kromosomu, što za posljedicu ima razvoj fenotipa ovog sindroma. Uzrok Down sindroma otkrio je 1959. godine genetičar Jerome Lejeune kada je na 21. paru kromosoma otkrio još jedan kromosom viška – umjesto 2 tu su se nalazila 3 kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma. Down sindrom kao naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je još 1866. godine prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem poremećaja u razvoju (intelektualni hendikep). Svjetski dan osoba s Down sindromom prvi puta obilježen je u Singapuru 2006. godine.
Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Down sindromom. Taj poremećaj sprječava normalan tjelesni i intelektualni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta.
Obilježavanjem Svjetskog dana osoba s Down sindromom želi se upoznati i upozoriti na ovaj poremećaj te potaknuti na veće poštivanje prava osoba s Down sindromom, potaknuti razumijevanje i nastojanje za poboljšanjem njihovog položaja u društvu. Odgovornost za to leži u nadležnim državnim institucijama, organizacijama civilnog društva i svima nama. Oni su topli, dobrodušni, vedri, veseli, komunikativni, mogu biti kreativni, kopiraju ponašanje svoje sredine. Međutim čitav život potrebna im je njega i pomoć.
Simbol Dana sindroma Down su šarene čarape jer ih osobe s tim sindromom ne mogu upariti. Nošenjem rasparenih šarenih čarapa pokazuje se podrška borbi osoba s Downovim sindromom kako bi se što bolje integrirale u naše društvo.
vzaktualno.hr
