U proteklih 20 godina Grenland je gubio više leda nego što ga je dobivao zimi. Kad bi se sav led Grenlanda otopio, prosječna razina mora diljem svijeta porasla bi za oko sedam metara.Novo istraživanje britanskih znanstvenika ukazalo je na novi čimbenik koji bi mogao ubrzati otapanje znatno više nego što se to očekivalo prema dosadašnjim procjenama - prenosi Jutarnji.hr.
Naime, zatopljavanje pospješuje razvoj algi koje zatamnjuju površinu leda. Snježna bjelina odbija do 90 posto Sunčevih zraka, dok tamni predjeli prekriveni algama, koje je BBC prigodno u jednom trenutku nazvao 'tamna tvar', odbijaju samo oko 35 posto, a na najtamnijim predjelima čak samo 1 posto zračenja.
Dr. Andrew Tedstone sa Sveučilišta u Bristolu kazao je za BBC da satelitske slike u promatranom razdoblju pokazuju trend tamnjenja leda, s tim da godine s najviše tamnih predjela proizvode najviše otapanja leda.Prijašnja istraživanja otkrila su da je ledeni pokrov prekriven različitim zagađenjima koje su donijeli vjetrovi, a među njima je čak prašina prouzočena požarima u Kanadi i zagađenje iz industrijskih središta Kine, Amerike i Europe. No, istraživanje je u proteklih pet godina pokazalo da je većina tamnog materijala biološke naravi, s različitim vrstama algi koje bojaju led u crnu, smeđu, zelenu ili čak svijetloljubičastu boju.
Austrijski član istraživačkog tima Stefan Hofer otkrio je još jedan mogući čimbenik - u posljednjih 20 godina oblaci iznad Grenlanda u ljetnim mjesecima smanjili su se za 15 posto.
Iako porast temperature očigledno vodi otapanju, znanstvenici procjenjuju da je za dvije trećine dodatnog otapanja zaslužno vedro nebo bez oblaka.
www.vzaktualno.hr/Jutarnji.hr