Posljednjih godina bilježi se trend sve viših ljetnih temperatura i učestalijih toplinskih valova, koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Najosjetljivije skupine su djeca, starije osobe, trudnice, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenom.
Visoke temperature posebno opterećuju dišni i krvožilni sustav. Kod osoba koje boluju od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) mogu se javiti otežano disanje, bronhospazmi i nadražujući kašalj.
Kako objašnjavaju s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, vrućina uzrokuje širenje krvnih žila, što dovodi do pada krvnog tlaka. Istodobno se zbog pojačanog znojenja i gubitka tekućine povećava rizik od dehidracije, zgušnjavanja krvi i nastanka tromboze. Česta je i pojava otečenih nogu zbog zadržavanja tekućine u donjim dijelovima tijela.
Nedovoljan unos tekućine može negativno utjecati na rad bubrega te povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca. Kada se tijelo hladi intenzivnim znojenjem, mogu se javiti poremećaji srčanog ritma, grčevi i iscrpljenost.
Dodatnu opasnost predstavlja UV zračenje koje može izazvati opekline, ubrzano starenje kože, oslabiti imunosni sustav te povećati rizik od raka kože. Dugotrajno izlaganje očiju UV zrakama može pridonijeti razvoju mrene.
Najteža posljedica izlaganja visokim temperaturama je toplinski udar - stanje u kojem organizam više ne može regulirati tjelesnu temperaturu, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, upozorava HZJZ.
Kako se zaštititi tijekom velikih vrućina?
Hrvatski zavod za javno zdravstvo donosi preporuke za zaštitu od vrućina, a prva je - pijte dovoljno tekućine! Tekućinu treba unositi redovito, čak i kada ne osjećate žeđ. Preporučuje se piti vodu, nezaslađene napitke i razrijeđene voćne sokove. Izbjegavajte alkohol, energetska pića i veće količine kofeina jer mogu dodatno potaknuti dehidraciju.
Izbjegavajte sunce u najtoplijem dijelu dana! Boravak na otvorenom treba ograničiti između 10 i 17 sati. Ako morate biti vani, potražite hlad, nosite laganu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, šešir širokog oboda i sunčane naočale te redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom.
Osobe koje rade na otvorenom trebaju češće praviti stanke u hladu i redovito nadoknađivati tekućinu.
Rashladite tijelo i prostor. Preporučuje se tuširanje mlakom vodom, korištenje hladnih obloga te boravak u rashlađenim prostorijama. Tijekom dana držite zatvorene prozore i spuštene rolete, a prostor provjetravajte tijekom noći i ranih jutarnjih sati.
Ako koristite klima-uređaj, temperatura ne bi trebala biti više od 7 °C niža od vanjske, navodi HZJZ.
Prilagodite prehranu. Birajte manje i laganije obroke te povećajte unos voća, povrća, juha i drugih namirnica koje pomažu nadoknaditi izgubljene minerale i elektrolite.
Obratite pažnju na simptome
Znakovi iscrpljenosti zbog vrućine uključuju vrtoglavicu, slabost, jaku žeđ, glavobolju, grčeve i mučninu, ističu s HZJZ-a. U tom slučaju potrebno je odmah otići u hladniji prostor, odmoriti se i piti tekućinu u manjim gutljajima.
Ako osoba ima vruću i suhu kožu, poremećaj svijesti, grčeve ili je izgubila svijest, navode sa Zavoda, riječ je o mogućem toplinskom udaru. Odmah pozovite hitnu pomoć, premjestite osobu u hlad, rashlađujte je hladnim oblozima i pratite njezino stanje do dolaska medicinskog tima.
Tijekom razdoblja visokih temperatura važno je pratiti preporuke zdravstvenih službi i pravodobno poduzeti mjere zaštite kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
mlp/vzaktualno.hr/hzjz.hr
