Mještani Krapine u nedjelju će se na primjeran način prisjetiti svog najdugovječnijeg gradonačelnika, Vilibalda Sluge, koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti prijestolnice zagorja i kajkavskog kraja. Točno na obljetnicu njegova rođenja, 13. listopada, pokraj Starog muzeja na Hušnjakovu otkrit će se njegova bista.
No, iako je Sluga u 40 godina, koliko je bio gradonačelnik Krapine, puno toga napravio za taj grad, on je osoba koja uz Krapinu povezuje još Ludbreg i Ivanec. Naime, i u ta dva grada on je bio gradonačelnik.
Kratka biografija Vilibalda Sluge:
Vilibald Sluga bio je četiri desetljeća načelnik trgovišta Krapine i predsjednik i nadzapovjednik DVD Krapina. Rodio se 13. listopada 1854. godine u Šentjuru pri Celju. Godine 1877. dolazi u Krapinu kao 23-godišnji mladić, a već kao 27 - godišnjak izabran je za načelnika u Đurmancu, zatim u Desiniću, u Ludbregu te u Ivancu gdje osniva vatrogasno društvo.
God. 1891. se ponovo vraća u Krapinu gdje preuzima dužnost trgovišnog načelnika. Od tog časa pa do svoje smrti. Bio je izuzetan promicatelj i organizator velikih projekata u Krapini. Najveća strast mu je bilo vatrogastvo te je bio član DVD-a Krapina od 1877 g. pa sve do svoje smrti 1931. godine i u tom je razdoblju s velikim uspjehom obnašao različite dužnosti.
Kao načelnik mjesta i predsjednik te nadzapovjednik vatrogasnog društva, 06. 10. 1910. od cara i kralja Austro-Ugarske Monarhije, Franje Josipa I. dobio je zlatni križ za zasluge za 50-godišnji rad u vatrogastvu. 1928. godine ga je kralj Aleksandar odlikovao zlatnom kolajnom za građanske zasluge.
Osim vatrogastva, kao načelnik mjesta izgradio je pučku školu (1911.-1914.), uveo gradski vodovod, izgradio armirano-betonske mostove iznad Krapinčice, izgradio klaonicu, uredio šetalište Dolac i Stari grad, izgradio stubište prema crkvi sv. Nikole, preuredio groblje, izgradio tvrde makadamske ceste prema Doliću, Trškom Vrhu, Pristavi, Bobovju, Podgori i Tkalcima. Za vrijeme njegova mandata, obnovljena je župna crkva Sv. Nikole (1901. -1903.) i otvoreno je Kneippovo lječilište u Dolcu. Budući su tada na Hušnjakovom brdu kopali šljunak za izgradnju okolnih cesta, nađene su neobične fosilne kosti (1899.). Sluga je odmah obavijestio Zemaljsku vladu te je u Krapinu ubrzo došao dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger, koji je ustvrdio da se radi o velikom nalazištu ljudskih i životinjskih kostiju i time je Krapina postala poznata u cijelom svijetu po krapinskom pračovjeku.
Posebnu pažnju je posvećivao sadnji drveća i uređenju parkova. Njegovom zaslugom je 1912. godine izgrađena vatrogasna ispostava na Trškom Vrhu, brdu iznad Krapine. Vrlo aktivno je sudjelovao i u raznim humanitarnim, kulturnim i sportskim manifestacijama. Čitav svoj život posvetio je Krapini, zapustivši brige oko vlastite imovine. Zato i ne čudi što je umro kao siromah, u Krapini, 15. siječnja 1931. godine.
vžaktualno.hr
