Buđenje u pet ujutro posljednjih je godina postalo svojevrsni simbol uspjeha i discipline. Na društvenim mrežama sve je više videa koji prikazuju savršeno posložena jutra - rano ustajanje, trening, meditaciju u tišini i planiranje dana uz poruku da tko se budi prije svih, ima prednost u životu. Takozvani “klub 5 ujutro” od savjeta za bolju organizaciju prerastao je u trend koji mnogi pokušavaju slijediti, ponekad i pod cijenu vlastitog zdravlja.
Iza tog idealiziranog prikaza nameće se važno pitanje: je li buđenje u pet ujutro doista put do veće produktivnosti ili je riječ o trendu koji odgovara samo dijelu ljudi.
Ideja je jednostavna i naizgled logična. Ako se probudite ranije, dobit ćete nekoliko dodatnih sati mira prije nego što krenu poslovne obveze, poruke, gužve i svakodnevni kaos. Taj period dana često se predstavlja kao vrijeme rezervirano isključivo za sebe, za kretanje, razmišljanje, planiranje ili učenje.
Što kod ranog buđenja može biti pozitivno?
Ako osoba uspije ustajati u pet ujutro, a pritom ne skraćuje san, takav raspored može imati određene prednosti. Jedna od najčešće spominjanih je mir. Rani jutarnji sati za mnoge su jedini dio dana bez ometanja. Nema poziva ni zahtjeva okoline, što olakšava koncentraciju i fokus.
Druga prednost je osjećaj kontrole nad danom. Kada netko već prije posla odradi trening, šetnju ili barem planira obveze, često se javlja dojam da je dan već započeo kako treba, što može smanjiti stres i osjećaj kašnjenja.
Treća je povećana energija. Lagano jutarnje kretanje može pomoći tijelu da se razbudi prirodno, bez pretjeranog oslanjanja na kavu i energetska pića.
Gdje nastaje problem?
Prema tvrdnjama stručnjaka, samo buđenje u pet ujutro nije problematično. Problem nastaje kada ono dolazi uz kronični manjak sna.
Ako se osoba budi u pet, a na spavanje odlazi kasno, posljedice se brzo osjete: umor, slabija koncentracija, razdražljivost, lošije raspoloženje i veća potreba za šećerom i brzom hranom. Dugoročno, takav ritam može narušiti i fizičko i mentalno zdravlje.
Mnogi koji su pokušali uvesti rano ustajanje opisuju da im dani prolaze u svojevrsnoj magli, bez stvarnog osjećaja produktivnosti. U tim slučajevima jasno je da problem nije u jutru, nego u tome što tijelo ne dobiva dovoljno odmora.
Stručnjaci naglašavaju da ne postoji univerzalno najbolje vrijeme za buđenje. Ključni su količina sna, dosljednost i usklađenost s vlastitim ritmom. Ljudi se prirodno razlikuju - neki su jutarnji tipovi i rano ustajanje im dolazi bez napora, dok su drugi navečer najproduktivniji i teže funkcioniraju ako se bude prije sedam ili osam sati.
Iako se rano buđenje često prikazuje kao stvar čiste discipline, u praksi je riječ i o životnim okolnostima. Lakše ga je provoditi ako imate fleksibilno radno vrijeme, radite od kuće ili imate pomoć u kućanstvu. Za ljude koji rade u smjenama, imaju malu djecu ili večernje obaveze, odlazak na spavanje vrlo rano često nije realna opcija. Zbog toga savjet "samo ustani ranije" mnogima zvuči jednostavno u teoriji, ali teško provedivo u stvarnom životu.
Iskustva ljudi: od oduševljenja do potpunog odustajanja
Komentari ljudi koji su isprobali buđenje u pet ujutro vrlo su podijeljeni. Neki tvrde da se nikada nisu osjećali bolje, pod uvjetom da idu spavati dovoljno rano. Drugi priznaju da, bez obzira na trajanje sna, jednostavno ne funkcioniraju prije sedam sati.
Jedni ističu da im rano jutro donosi mir, manje gužve i više vremena za sebe, dok drugi kažu da im takav raspored uništava društveni život i večernja druženja jer su već oko 22 sata potpuno iscrpljeni.
Zajednički zaključak većine je da rano ustajanje nije nikakav čarobni trik - funkcionira samo ako odgovara osobi i njezinom načinu života.
Najjednostavniji pokazatelj je vlastiti osjećaj tijekom dana. Ako imate stabilnu energiju, dobru koncentraciju i ne trebate vikende za dodatni san, vjerojatno vam takav ritam odgovara. Ako ste stalno umorni, nervozni i vikendom spavate satima, to je znak da nešto ne štima.
Prema savjetima stručnjaka, prijelaz na ranije buđenje trebao bi biti postupan, uz jednako raniji odlazak u krevet. Također se preporučuje da jutro ima jasnu svrhu, šetnju, lagani trening ili planiranje dana, jer samo rano buđenje bez smisla brzo izgubi motivaciju.
zaključno, buđenje u pet ujutro nije ni jamstvo uspjeha ni recept za propast. To je samo jedan od mogućih rasporeda koji nekima savršeno odgovara, a drugima stvara nepotreban pritisak i umor. Umjesto slijepog praćenja trendova, stručnjaci savjetuju slušanje vlastitog tijela i prilagodbu ritma životnim okolnostima.
Foto: ilustracija
vzaktualno.hr
