Od 1. travnja na snagu stupa novi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi koji donosi brojne promjene. Neki od trgovaca zbog njegove su primjene u panici, piše Tportal navodeći da im najveću muku zadaje odredba prema kojoj se gotovo pa u potpunosti zabranjuje povrat isporučene, a neprodane robe - kvarljivih proizvoda poput kruha, mlijeka, suhomesnatih proizvoda, svježeg mesa, maslaca, margarina i drugih - a koje su dosad nakon isteka trajanja nazad najčešće preuzimali njezini proizvođači, odnosno dobavljači.
To će prema novoj zakonskoj legislativi od 1. travnja biti zabranjeno, što znači da će kroz desetak dana trgovcima na policama ostajati proizvodi kojima je istekao rok trajanja.
Tko bi ih i kako nakon isteka trebao zbrinuti, žale se, zakonom još uvijek nije propisano, a dopuštene su iznimke od zabrane povrata samo u dva slučaja.
Povrat će tako i dalje biti moguć u slučajevima u kojima je trgovac neku robu naručio prvi put pa ne može unaprijed znati hoće li se ona uopće prodavati, kao i u slučajevima u kojima dobavljač od prodavača izričito traži prodaju, ali ga je trgovac pismeno prethodno upozorio da bi zbog slabog obrtaja moglo doći do isteka trajanja.
HUP traži odgodu, Ministarstvo ne pristaje
Nejasnoća je bilo i po pitanju ugovaranja asortimana i akcijskih rabata, no oni su početkom ožujka otklonjeni dodatnim pojašnjenjem Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. HUP je zbog navodne nedorečenosti zakona i pozicije trgovaca stoga odgodu primjene ovog zakona od Vlade zatražio dosad već u dva navrata, no izvjesno je kako će zakon ipak u primjenu što bi, boje se mnogi, u trgovine moglo uvesti kaos, piše Tportal.
U Ministarstvu poljoprivrede napominju kako bojazan koju trgovci sada iskazuju najbolje govori u prilog tome da je teret zbrinjavanja viška robe dosad bio prebacivan na dobavljače. Upozoravaju da trgovci s neprodanim kruhom mogu postupati onako kako su to dosad činili pekari - da ga prodaju kao hranu za životinje ili u bioplinska postrojenja, a hranu su slobodni i donirati.
"Zakon kaže kako naplata naknade za zbrinjavanje isporučenih, a neprodanih proizvoda, kao i naplata naknade dobavljaču za neprodane proizvode kojima je istekao rok trajanja nije dopuštena, iz čega proizlazi da će trošak zbrinjavanja sada snositi trgovci", poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
www.vzaktualno.hr/tportal.hr
