Prema posljednjim konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Zagrebačka, Osječko-baranjska i Istarska županija imale su s krajem ožujka 2020. godini najveći broj zaposlenih, na 1.000 stanovnika najveći broj zaposlenih imale su pak Varaždinska, Primorsko-goranska, Istarska, Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija. U odnosu na 2019. najveći trend povećanja zaposlenosti imale su Zagrebačka, Dubrovačko-neretvanska, Požeško-slavonska, Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka županija, piše Župan.hr.
Nakon što je zbog korone lani došlo do znatnog pada zaposlenosti i rasta nezaposlenosti, ove se je godine situacija popravila te sve županije bilježe porast zapošljavanja.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na kraju lipnja nezaposlenost je pala u svim županijama, najviše u Istarskoj i Požeško-slavonskoj županiji na godišnjoj razini. Najmanji broj registrirane nezaposlenosti je bio u Ličko-senjskoj županiji.
Najveći broj zaposlenih na temelju radnog odnosa u odnosu na prošlogodišnji lipanj bio je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, čak 64,1 posto više osoba, u Splitsko-dalmatinskoj za 24,9 posto, Osječko-baranjskoj 10,5 posto, Vukovarsko-srijemskoj 10,6 posto te Ličko-senjskoj županiji 9,4 posto.
Državni zavod za statistiku objavio je pak konačne podatke o zaposlenima sa 31.3. 2020. godine, odnosno prije same krize s koronom. Upravo od tada, situacija se je znatno promijenila, došlo je do naglog pada zaposlenih i rasta nezaposlenih, ali isto tako, uz niz potpora samih županija, uključujući i one državne, ove se je godine situacija stabilizirala te sve županije bilježe rast zaposlenih.
Mi smo napravili analizu županija s najvećim ukupnim brojem zaposlenih, najvećim brojem zaposlenih na 1.000 stanovnika te rasta broja zaposlenih sa 31.3.2020. u odnosu na 31.3.2019.godine.
Na 1.000 stanovnika Varaždinska županija je imala najviše zaposlenih, 303, Primorsko-goranska 291 osobu, Istarska 285, Međimurska 275 i Dubrovačko-neretvanska 270.
Do najvećeg povećanja broja zaposlenih došlo je lani u odnosu na preklani u Zagrebačkoj županiji, 10,45 posto, Dubrovačko-neretvanskoj 5,50 posto, Požeško-slavonskoj 4,48 posto, Krapinsko-zagorskoj 4,31 posto i Sisačko-moslavačkoj 4,29 posto.
Splitsko-dalmatinska županija je imala lani najveći broj zaposlenih, 113.447 osoba, Primorsko-goranska 86.219, Zagrebačka 76.236 osobe, Osječko-baranjska 71.606 i Istarska županija 59.366 zaposlene osobe.
Varaždinska županija: IT postaje snažan generator rasta
Varaždinska županija je imala najveći broj zaposlenih osoba na 1.000 stanovnika, njih 303.
Župan Anđelko Stričak istaknuo je kako ga vesele, no ne iznenađuju ovi podaci s obzirom da prema indeksu razvijenosti Varaždinska županija spada u iznadprosječno razvijene županije.
– Ukupno gledajući, mi smo već godinama u vrhu razvijenosti u odnosu na nacionalni prosjek: najbolje stojimo u izvoznim prihodima i stopi nezaposlenosti, dok za hrvatskim prosjekom, nažalost, zaostajemo po visini neto prosječne plaće. Godinama spadamo među “najizvoznije” županije, imamo razvijeno poduzetništvo i razgranatu mrežu poslovnih zona, a rezultati u investiranju najbolje su vidljivi putem ulaganja u poslovne zone naših gradova i općina. U našoj strukturi izvoza, tradicionalno prevladavaju djelatnosti iz prerađivačke industrije (proizvodi od kože, obuće i odjeće, prehrambeni proizvodi, obrada stakla, plastike, metala), a vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni su nam uglavnom države Europske unije (Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Mađarska). Budućnost temeljimo na investicijama koje sa sobom donose dodanu vrijednost, nova tržišta i svakako bolje plaćena radna mjesta, a primjećujemo i da je sve veći volumen prihoda i dobiti iz IT industrije koja postaje snažan generator rasta u Županiji – rekao je župan.
Naveo je i kako je Varaždinska županija 2020. godinu završila s najnižom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj.
– U godini pandemije i krize imali smo stopu nezaposlenosti od 4,3 posto, što je najmanja stopa u Hrvatskoj, ispred nas je bio jedino Grad Zagreb. Stopa nezaposlenosti bila je dvostruko manja od stope RH, koja je na 8,9 posto, a bolji smo bili i od Europske unije, u kojoj je stopa nezaposlenosti 6,3 posto – pojasnio je župan te naveo kako Županija u okviru svojih ovlaštenja i financijskih mogućnosti podržava gospodarstvo putem potpora brojnim projektima.
– Subvencioniramo kamate na poduzetničke kredite, pružamo neposrednu pomoć poduzetnicima u njihovom razvoju, a u pandemiji smo umjesto ulaganja u gospodarske i turističke manifestacije, više ulagali u promotivne aktivnosti i izgradnju turističkih i gospodarskih kapaciteta – naveo je Stričak.
Tijekom 2020. godine Županija je odobrila ukupno 1,7 milijuna kuna subvencija za 585 obrta u svrhu ublažavanja negativnih posljedica pandemije koronavirusa. Ove je godine osigurana financijska pomoć u ukupnom iznosu od 300.000 kuna obrtnicima i drugim subjektima putem Javnog poziva za dodjelu potpora za turističke agencije i pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti, a radi se o jedinstvenom Javnom pozivu putem kojeg se je pružila potpora u osmišljavanju i provedbi projekata u funkciji cjelogodišnjeg osmišljavanja turističkih događanja u županiji, prije svega u cilju očuvanja radnih mjesta.
Ove je godine objavljen i javni poziv za dodjelu kredita na koji se mogu javiti obrtnici, kao i drugi subjekti malog gospodarstva. Maksimalni iznos kredita je 150.000 kuna na rok otplate do 5 godina, a kroz Garancijsku agenciju osigurano je jamstvo do 70 % pojedinačno odobrenog iznosa kredita. Obrtnicima kao i drugim subjektima također je odobren moratorij na otplatu kredita po ranije odobrenim kreditnim linijama u koje su uključeni Županija, resorno ministarstvo i jedinice lokalne samouprave.
Varaždinska županija također je ove godine, treću godinu zaredom, raspisala Javni poziv putem te dodijelila milijun kuna za investicije u turizmu, čime je u tri godine u podizanje broja i kvalitete smještajnog kapaciteta ukupno uloženo više od 3 milijuna kuna.
Uz sve navedeno, u ovoj se je godini nastavilo i s dodjelom pojedinačnih potpora obrtnicima i drugim subjektima malog gospodarstva u realizaciji njihovih programa.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
vzaktualno.hr / zupan.hr
