Prema podacima Zelenog izvješća Ministarstva poljoprivrede, broj poljoprivrednika u Hrvatskoj lani se smanjio u svim županijama, uključujući i one na sjeveru zemlje – Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku, piše Župan.hr. Upravo ove tri županije bilježe jedan od najvećih minusa, iako se ističu po udjelu žena nositeljica gospodarstava, proizvođačkim organizacijama i malim, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Na razini cijele Hrvatske u 2024. godini poljoprivredom se bavilo 161,2 tisuća poljoprivrednika, što je gotovo 4 tisuće manje nego godinu ranije. Najviše ih je u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, dok su najveći gubitak zabilježile upravo Varaždinska, Međimurska i Brodsko-posavska županija.
U Krapinsko-zagorskoj županiji evidentirano je 8.507 poljoprivrednika sa zemljom, čime se svrstava na peto mjesto u Hrvatskoj po tom pokazatelju. Međimurska i Varaždinska bilježe manji broj proizvođača, ali se ističu po organiziranosti i proizvodnim udrugama.
Najveći broj poljoprivrednika u sjevernim županijama obrađuje manje od 5 hektara zemljišta, što je u skladu s nacionalnim trendom (76,3% svih poljoprivrednika). Ipak, udio zemljišta u privatnom vlasništvu ovdje je iznad hrvatskog prosjeka, dok se državno zemljište koristi u manjem obimu nego u slavonskim županijama.
Podaci pokazuju da sjever Hrvatske prednjači po udjelu žena nositeljica OPG-ova. U Varaždinskoj županiji žene čine 32,7%, u Međimurskoj 32,1%, a u Krapinsko-zagorskoj 29,7% nositeljica gospodarstava, što je iznad nacionalnog prosjeka od 28,6%. Time se sjever svrstava među regije koje najviše potiču uključivanje žena u poljoprivredu.
Iako je broj mladih poljoprivrednika u padu, udio onih mlađih od 41 godine u ove tri županije i dalje se kreće oko nacionalnog prosjeka (14%), a mnogi se sve češće udružuju u proizvođačke organizacije. Naime, Međimurje i Varaždin broje sedam proizvođačkih organizacija, što ih stavlja u sam vrh u Hrvatskoj, uz bok Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj.
Na nacionalnoj razini čak 38,9% poljoprivrednih gospodarstava vodi osoba starija od 65 godina, dok mladi nositelji čine tek 14%. Unatoč tome, produktivnost poljoprivrede raste – u pet godina povećana je za 22%, no i dalje je daleko ispod prosjeka Europske unije (38% EU prosjeka).
Hrvatski poljoprivrednici u prosjeku obrađuju 7,2 hektara zemljišta, a samo 0,9% njih posjeduje više od 100 hektara, iako upravo ta skupina koristi čak 30% ukupnog zemljišta.
zupan.hr/vzaktualno.hr
