Na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu danas je održan okrugli stol pod nazivom ''Smart City'' u organizaciji Zavoda za gradski promet.
Svrha okruglog stola bila je prikazati rezultate znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom ''Indikatori mobilnosti u konceptu Smart City'' koje je tijekom 2017. godine proveo Zavod za gradski promet Odsjeka promet Fakulteta prometnih znanosti, uz potporu Sveučilišta u Zagrebu. Svrha i cilj samog istraživanja bila je uspostava baze podataka na nacionalnoj razini, koja će služiti za analizu indikatora urbane mobilnosti.
Pojam ''Smart City'' predstavlja sveobuhvatni sustav usluga i primjene suvremenih tehnologija kojima je svrha i cilj omogućiti bolji život građana. Temelji se na upotrebi pametnih mreža (smart grid), snažnijem uvođenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, internetskim povezivanjem svih objekata (Internet of Things - IoT) primjenom M2M (Machine to Machine) komunikacija, smanjenju onečišćenja okoliša kroz uvođenje inteligentnih transportnih sustava.
Rezultati istraživanja na projektu ukazuju na prihvaćenost provođenja koncepta pametnog grada u Hrvatskoj. Ispitanici percipiraju da je pametna mobilnost sastavni dio pametnog grada. Projektni tim projekta čine sljedeći autori: prof. dr. sc. Davor Brčić, prof. dr. sc. Ljupko Šimunović, doc. dr. sc. Marko Slavulj, dr. sc. Mario Ćosić, Dino Šojat, mag. ing. traff. Suradnici su bili Julijan Jurak, mag. ing. traff. i Božo Radulović, mag. ing. traff.
Većina ispitanih gradova sudjeluje u projektima na temu pametnih gradova, te planira izdvojiti određena financijska sredstva za provođenje ovog koncepta (51,7%). Od ispitanih hrvatskih gradova, njih 32% se uključilo u provedbu koncepta Pametnog grada, a 64% ih planira primijeniti. Tri su bitna segmenta pametne mobilnosti: inteligentno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (86,2%), pametan javni gradski prijevoz (65,5%) i pametan parking (58,6%). Implementirano (u primjeni): kontrola kvalitete zraka (33%), kontrola i nadzor prometa (22%), pametni parking (11%). Planirano je implementirati u budućnosti inteligentno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (60,7%), pametni parking (50%), kontrolu i nadzor prometa (39,3%), te pametan javni gradski prijevoz (32,1%), iznijeli su podatke autori istraživanja.
Sve nas više u našoj svakodnevici okružuje spomenuti pojam, a i gradovi sve više žele postati ''pametni''. Tome svjedoči i podatak da od 128 gradova u Hrvatskoj njih već 40 razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja koja, uz nove tehnologije i društvene koncepte, omogućuju kvalitetniji život i upravljanje gradom. Jednu od ključnih ulogu u konceptu predstavlja pametna mobilnost građana, koja je nužan preduvjet prosperiteta urbane sredine.
– Predviđa se da će do 2050. godine gradovi imati 70% više stanovnika. Izazov je napraviti balans između konkurencije, okoliša i kvalitete života. Gradovi su odgovorni za 80% emisije štetnih plinova. Od posljedica gužvi u SAD-u godišnje svaki vozač provede 54 sata u zagušenjima prometa. Stručnjaci procjenjuju da zagušenja u transportu Njemačke koštaju ekonomiju 100 milijardi eura godišnje. U Londonu godišnje 2 milijarde eura gubi gospodarstvo uzrokovano kašnjenjima i zagušenjima. 14 milijardi litara goriva godišnje se potroši u Njemačkoj nepotrebno u prometnim zagušenjima i stajanjima, što iznosi 17% ukupne potrošnje goriva osobnih vozila. Navedeno emitira 35 milijuna tona ugljičnog dioksida u atmosferu – naglasio je Davor Brčić s FPZ-a.
Upravljati prijevoznom potražnjom u cilju omogućavanja povećane mobilnosti, posebice koja se realizira kroz upotrebu osobnih vozila, postaje prometnim stručnjacima sve složeniji i zahtjevniji zadatak. Veliku ulogu u konceptu Smart Cityja trebaju imati Planovi održive mobilnosti u gradovima (SUMP) kako bi se iznašla adekvatna strategija razvoja grada. Prema nekim istraživanjima, tržište pametnih gradova do 2020. porast će na oko 1,5 milijardi američkih dolara.
Europska komisija je 2011. godine prepoznala važnost gradova kao glavnih izvora europske gospodarske aktivnosti i inovacija stoga je osmislila posebnu inicijativu unutar programa ''Obzor 2020 - Pametni gradovi i zajednice'' kako bi financijski poduprla upotrebu naprednih informacijsko-komunikacijskih rješenja u urbanim sredinama. Na ovaj način gradovi mogu u vrlo kratkom roku primijeniti najnovija tehnološka dostignuća i kroz proces istraživanja i razvoja odrediti dugoročno troškovno optimalna rješenja za svoju urbanu cjelinu.
– Poboljšanje gradskog transportnog sustava se fokusira na komponente kao što su dobar gradski i prigradski javni prijevoz, što uključuje dobru povezanost, laka presjedanja, dobar sustav mirujućeg prometa kroz parkinge i garaže itd. Uspješan sustav se može ostvariti preko skraćenje srednjeg vremena putovanja realiziranog u svim podsistemima prijevoza, jednako kao i minimiziranjem kapitalnih troškova za novu infrastrukturu, smanjenjem potrošnje energije i zaštiti čovjekove okoline. Oni koji uvedu metro odjednom dobiju značajan porast kapaciteta i rasterete sustav prijevoza – rekao je Gradimir Stefanović, ambasador UITP-a (International Association of Public Transport).
''Pametna'' mobilnost u globalnom procesu urbanizacije i ekonomskog prosperiteta značajno doprinosi pristupu Pametnog grada, kojem je cilj bolji život građana. Hrvatski su gradovi još uvijek u začetku pristupa razvoja Pametnog grada. Za pristup ''Pametnoj mobilnosti'' nedostaju harmonizirane baze podataka o indikatorima mobilnosti u gradovima. Nužno je što prije donijeti smjernice za izradu ''Planova održive urbane mobilnosti'', zaključak je sudionika okruglog stola.
www.vzaktualno.hr
