U ovim vrućim ljetnim danima kupanje je idealna aktivnost za rashladiti se, a ako ujedno želimo biti aktivni, možemo se odlučiti na plivanje koje doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju pojedinca. Osim toga, pogodno je za sve uzraste, a mnogima i zabavno.
Ipak, kako bi nam boravak u vodi bio što sigurniji, treba osvijestiti vlastite plivačke sposobnosti, razmisliti o području gdje će se kupanje odvijati, uzeti u obzir da je teže plivati u slatkoj nego u slanoj vodi, stalno nadzirati malu djecu i slično jer utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje ako osoba ima pristup vodi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od sedam posto u skupini ozljeda.
Najveća stopa utapanja je među djecom od 1 do 4 godine, a slijede djeca od 5 do 9 godina.
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se u 2021. godini nalazila na 8. mjestu po dobno standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja. U desetogodišnjem razdoblju od 2012. do 2021. godine u Hrvatskoj prosječno godišnje od posljedica slučajnog utapanja umire nešto više od 80 osoba, od čega je 77 posto osoba muškog spola. U 2022. godini u Hrvatskoj su od utapanja umrle 73 osobe, dok je godinu dana ranije umrlo 65 osoba.
Prema podacima Policijske uprave varaždinske, u Varaždinskoj županiji lani nije bilo utapanja kao posljedice nesretnog slučaja, dok su se 2022. godine utopile tri osobe. Utapanja lani nije bilo ni u Krapinsko-zagorskoj ni u Međimurskoj županiji, dok se 2022. godine u Zagorju utopila jedna osoba, pokazuju podaci PU krapinsko-zagorske. Koliko je zasad poznato, u 2024. godini u Varaždinskoj županiji utopio se jedan muškarac. Napomenimo da je ovdje riječ isključivo o nesretnim slučajevima.
Preporuke za povećanje sigurnosti u vodi
Kako bi se izbjegle nesreće i najcrnji scenariji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je na svojim stranicama objavio preporuke za povećanje sigurnosti u vodi.
Naime, jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece je stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba. Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode, svega nekoliko centimetara visine, u kratkom vremenskom razdoblju. Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.
Ostale preporuke za siguran boravak djeteta u vodi: Na vrijeme upoznajte Vaše dijete s potencijalnim opasnostima boravka u vodi. Naučite Vaše dijete mjere sigurnog ponašanja u vodi: ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu (posebno izbjegavati skok na glavu) i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje. Ograničite vrijeme boravka u vodi, objasnite djetetu zašto je važan odmor (preporuka je i da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka).
Zaštita prilaza bazenima i spremnicima s vodom
Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode.
Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.
Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe. Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.
Svladavanje vještine plivanja
Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto, piše HZJZ. Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega.
Ostale preporuke
Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.
Kako navodi HZJZ, svi kupači i plivači trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno izbjegavati skok na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je također da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.
Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu, stoga svakako treba izbjegavati konzumaciju alkohola uoči ulaska u vodu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.
Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
foto: ilustracija
mlpetrinjak/vzaktualno.hr
