Hrvatska će 2050. brojiti tek oko 3.860.000 ljudi, što zvuči dosta deprimirajuće iz svakog aspekta, ali Hrvatima za utjehu, situacija će u gotovo svim susjednim državama biti još znatno dramatičnija. Srbija će, s ciglih pet i pol milijuna stanovnika, biti na samome dnu europske ljestvice, s demografskim padom većim od 33 posto.
Najnovije projekcije populacijskih kretanja u Europi, izrađene na temelju statistika nekoliko utjecajnih američkih i međunarodnih institucija, za iduća desetljeća najavljuju zabrinjavajuće demografske trendove u našemu dijelu svijeta. Ako je vjerovati procjenama koje se temelje na podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA-e), američke Trgovačke komore, američkog Ureda za popis stanovništva i Međunarodne baze podataka, do 2050. godine države europskoga juga i jugoistoka uglavnom će postajati sve praznije, a zemlje europskoga sjeverozapada sve napučenije ljudima, prenosi Slobodna Dalmacija.
Veći gubitak nacionalnoga korpusa u Europi predviđa se samo Litvi, Letoniji i Moldaviji, kojima predstoje snažna iseljavanja i gubici do 40 posto stanovništva. Zanimljivo je da se za Bosnu i Hercegovinu ne prognozira puno drastičniji manjak stanovnika od hrvatskoga: procjene pada kreću se oko osam posto. Crna Gora će također imati manjak od osam, a Makedonija oko četiri posto stanovništva. Jedinu svijetlu demografsku točku na Balkanu predstavlja Kosovo, kojemu se smiješi prirodni prirast od čak 17 posto (2050. bi mogli imati više od 2 milijuna i 200 tisuća stanovnika). Najnaseljenije i očito najpoželjnije europske zemlje za život za 30-ak godina bit će Irska, Island i Luksemburg, koji će porasti od 20-ak posto pa sve do 33 posto od postojećega broja državljana. Zanimljiva je i američka procjena da će veliki demografski pad u idućim desetljećima doživjeti gospodarski i industrijski prosperitetna Njemačka, koja je ne tako davno porasla za više od milijun useljenih izbjeglica, ali broj stanovnika mogao bi joj se u budućnosti ipak smanjiti s 82 na 71 milijun ljudi. Nijemci, naime, već dulje od 30 godina imaju uvjerljivo najniži natalitet u Europi – u prosjeku 1,3 djece – a puno više ih umire nego što se rađa.
Znakovita je i slutnja nadolazeće demografske katastrofe u Sloveniji, koja će, sudeći po ovome dokumentu, 2050. pasti na tek milijun i pol stanovnika.
www.vzaktualno.hr/slobodnadalmacija.hr
