Svjetski dan romskog jezika obilježava se 5. studenoga u 30-ak država, a priča oko ovoga dana krenula je upravo iz Hrvatske.
Naime, povod za obilježavanje bilo je objavljivanje prvog romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika autora Veljka Kajtazija 2008. godine. Rječnik je objavljen 5. studenoga i danas se upravo na taj dan na međunarodnoj razini slavi romski jezik kao bitan element romskog identiteta. Hrvatski sabor prvi je 2012. godine podržao inicijativu za međunarodno obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika, a 2015. godine to je učinio i UNESCO.
Romi u Hrvatskoj
Kako se navodi na stranici Vlade RH, Romi obitavaju na području Republike Hrvatske od 14. stoljeća. Romska manjina u Republici Hrvatskoj nije homogena: govore različitim jezicima, raznih su vjeroispovijesti. Iako imaju različite dijalekte, većina Roma govori jezikom - romani ćhib.
Skromni su povijesni izvori koji izričito govore o podrijetlu i početku seoba Roma te postoje mnoge teze o postojbini Roma i razlozima pokretanja migracijskih procesa. Prema povijesno-lingvističkim izvorima može se zaključiti da Romi potječu iz sjeverozapadne Indije, područja oko rijeke Ganges, a migracije Roma odvijale su se stoljećima od Indije, preko Afganistana i Perzije. Dio plemena južne skupine kretao se u smjeru Sirije, Egipta (vjerojatno uz sjeverozapadnu Afriku preko Gibraltara u Španjolsku - Gitani), dok najveći dio romskih plemena preko Turske prelazi Bospor i dolazi u Europu (u vremenu od X. do XIV. stoljeća Romi se zadržavaju u Turskoj i Grčkoj), navodi se na stranici Vlade.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine i podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj živi 17.980 Roma, odnosno 0,46 posto ukupnog stanovništva. U Varaždinskoj županiji ih živi 1101, odnosno 0,69 posto, a pritom ih je najviše u općinama Petrijanec – 496, što čini čak 10,89 posto stanovništva, i Cestica – 314. U gradu Ludbregu živi 85 Roma, u Varaždinu 41, u Lepoglavi 30, u Ivancu 9, dok u Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama nema Roma.
U Međimurskoj županiji pak živi 6954 Roma, što je 6,61 posto stanovništva. Najviše ih stanuje u općini Mala Subotica (1575) i gradu Čakovcu (1323), no najveći udio Roma u ukupnom stanovništvu je u općini Orehovica – 33,68 posto, odnosno 916 Roma, zatim u općini Pribislavec – 26,36 posto, pa u Maloj Subotici – 20,37 posto te u općinama Nedelišće i Kotoriba, gdje ih živi više od 14 posto od ukupnog stanovništva.
Prema popisu stanovništva DZS-a, u Krapinsko-zagorskoj županiji živi tek 13 Roma.
Istraživanja pokazuju da se u romskim obiteljima uglavnom govori romski jezik, odnosno neki od dijalekata romskog jezika jer svi oni ne govore istim dijalektom. Iako je romani ćhib službeni jezik Roma i većina Roma u svijetu govori tim jezikom, u Hrvatskoj to nije slučaj, oni su tu manjina, piše piše H-alter. Dodaje se da u Hrvatskoj oko 80 posto Roma govori bajaški jezik, odnosno dijalekt starorumunjskog, a Romi koji govore romani ćhib, koji je u svijetu priznat kao službeni romski jezik i vuče korijen iz Indije, su u manjini. Prema podacima DZS-a, nekoliko stotina Roma u Hrvatskoj izjasnilo se da govori rumunjskim jezikom.
Osim toga, Romi su pripadnici različitih vjeroispovijesti. Prema rezultatima istraživanja koje na svojim stranicama navodi Vlada RH, 45,5% ispitanika Roma izjasnilo se muslimanima, 31,1% katolicima, 16,9% pravoslavcima, a u skupini ostalih zabilježeno je i nekoliko Jehovinih svjedoka.
Kako prema mnogim izvorima Romima vjera nije osobito važna, oni često prihvaćaju dominantnu religiju sredine u kojoj žive te joj dodaju elemente svojih tradicijskih vjerovanja.
foto: ilustracija/Unsplash
mlpetrinjak/vzaktualno.hr
