Politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier priprema novi statut stranke koji bi je trebao demokratizirati napuštanjem delegatskog sustava izbora stranačkih dužnosnika i uvođenjem neposrednih izbora na svim razinama – sve do izbora članova Predsjedništva HDZ-a, piše tportal.
Najveća politička stranka u državi dosad je neposredne izbore održala samo dvaput, lani u travnju, kada je za predsjednika HDZ-a izabran Tomislav Karamarko, i tri mjeseca kasnije, kada je za novog šefa stranke izabran Andrej Plenković. Iako su svi članovi HDZ-a imali pravo glasati na tim izborima, pravo izbora zapravo nisu imali jer ni Karamarko ni Plenković nisu imali protukandidate.
Članovi HDZ-a tek čekaju prve prave unutarstranačke izbore na kojima će po principu jedan član – jedan glas birati i šefa stranke, ali i čelnike svojih lokalnih organizacija.
I u SDP-u, drugoj najvećoj stranci, već su dvaput predsjednika birali izravno, glasovima svih članova. Na prvim izravnim izborima Zoran Milanović je pobijedio Zlatka Komadinu, a na drugim je Davor Bernardić pobijedio u konkurenciji od osam kandidata i kandidatkinja.
Na nižim razinama SDP se demokratizirao prije od rivala iz HDZ-a. Šefove lokalnih organizacija socijaldemokrati su već imali prilike birati neposredno, po principu jedan član – jedan glas.
Najveću moć prilikom izbora predsjednika, kao i ostalih najviših dužnosnika stranke, imaju članovi Mosta – stranke kojoj su sve donedavno mnogi prigovarali zbog nejasne unutarstranačke strukture i načina izbora dužnosnika. U siječnju ove godine Most je održao izborni sabor na kojem su izabrani svi stranački dužnosnici i na kojem je usvojen Statut stranke.
Kada je riječ o načinu biranja stranačkog vodstva, Statut je demokratičan te članovi Mosta imaju veću izbornu moć nego članovi ostalih velikih stranaka. Svi imaju pravo birati predsjednika stranke, dva potpredsjednika, političkog tajnika, članove Nadzornog odbora i devet od 35 članova Glavnog odbora.
U Živom zidu članovi stranke imaju dosta ograničen utjecaj na izbor vodstva. Sva izborna moć u rukama je članova Skupštine Živog zida koju čine predsjednici županijskih organizacija te članovi Glavnog odbora stranke.
Unutarstranačka demokracija, barem kada je riječ o izboru predsjednika stranke, nikad nije stanovala u HNS-u. Ta je stranka svoje čelnike dosad birala varijantom dogovorne demokracije: stranački establišment bi se dogovorio o tome tko će biti šef stranke, a tko potpredsjednici i ostali najviši dužnosnici.
Nakon što su se Vesna Pusić i Radimir Čačić dvadeset godina izmjenjivali na čelu HNS-a 2016. stranački su patrijarsi odredili da će predsjednik postati Ivan Vrdoljak, zamjenik Predrag Štromar, a dogovorena su i imena potpredsjednika i čelnika Središnjeg odbora.
Veliku moć i utjecaj prilikom izbora vodstva stranke nemaju ni članovi novoosnovane stranke GLAS (Građansko-liberalni savez). Predsjednik, dva potpredsjednika i četiri člana Predsjedništva biraju se na stranačkoj konvenciji delegatskim sustavom.
Sličan sustav unutarstranačkih izbora ima HSS. Glavna skupština stranke delegatskim sustavom bira predsjednika, pet potpredsjednika, glavnog tajnika, pet regionalnih predsjednika i pet članova Predsjedništva.
Zaključno, većina najvažnijih hrvatskih političkih stranaka pati od demokratskog deficita kada je riječ o načinu na koji se biraju njihovi najviši dužnosnici.
www.vzaktualno.hr / tportal.hr
