Izložbom arhivske građe iz fundusa Zavičajne zbirke Gradska knjižnica i čitaonica otvorila je Mjesec hrvatske knjige. Ovime je ujedno proslavljen i rođendan ludbreške knjižnice.
-Naša knjižnica ove godine obilježava 120 godina postojanja. O njoj smo do sada uglavnom čitali u zapisima ludbreške kroničarke Marije Winter. Treba znati da povijest knjižničarstva u ludbreškom kraju seže u drugu polovicu 19. stoljeća, puno prije osnutka Narodne knjižnice i čitaonice 1904. godine – rekao je Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner.
O Ludbreškoj čitaonici, prvoj ustanovi takvoga tipa, zna se da je imala sjedište u svratištu „K crnom orlu“, zgradi u kojoj se danas nalazi hotel „Amalia“. Zvali su je Gospodska čitaonica jer su njezini članovi bili viđeniji i bogatiji Ludbrežani.
-Jako je malo dokumenata i podataka iz kojih bismo mogli nešto više doznati o radu ovih ustanova, pa smo ove godine počeli istraživati njihovu povijest. Dosta toga pronašli smo u tisku. Iz teksta u Varaždinskom viestniku 10. siječnja 1891., doznali smo da je na glavnoj skupštini Hrvatske čitaonice 28. prosinca 1890. za predsjednika izabran Donat pl Kiss – objašnjava ravnatelj Stjepić.
Druga važna informacija iz tiska odnosi se na “Hrvatsku pučku knjižnicu i čitaonicu“ koja je počela s radom 17. rujna 1904. godine. Zbog toga će sljedeće godine 17. rujna obilježavati kao Dan knjižnice.
-Naša je knjižnica u proteklih 120 godina radila s kraćim i duljim prekidima zbog dva svjetska rata i zbog teških političkih prilika između tih ratova – kaže Stjepić.
Rad knjižnice obnovljen je odmah 1945. godine i knjižnica je 1954. proslavila 50-u obljetnicu.
Ravnatelj knjižnice dodaje kako su iz tog poratnog vremena u Državnom arhivu u Varaždinu pronašli mnoštvo vrijednih dokumenata.
– Tako smo doznali da je 1953. godine knjižničar bio Branko Kancijan, knjižnica je prostorije imala u zgradi današnjeg Caritasa, te da je 1954. godine na području ludbreškog kotara bilo čak 16 knjižnica i 14 čitaonica – kaže Stjepić.
Te 1954. godine u knjižnici je namještenje dobio Mladen Kerstner, najveći kajkavski pisac ovih prostora, čije će ime knjižnica s ponosom nositi od početka 1993. godine.
Dio bogate pronađene arhivske građe bit će od utorka 15. listopada do 15. studenog u sklopu Mjeseca hrvatske knjige izložen u izlogu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.
