Međimurje je ponosno na svoju povijest, osobito na baštinu velikaške obitelji Zrinski, čiji su predstavnici, kao stoljetni vladari Međimurja i banovi, mijenjali povijesne tijekove na ovim prostorima, ali i povijest Europe.
Međimurje svoj ponos na nasljeđe pokazuje svakom pričom o baštini koja zapravo predstavlja promišljeno ulaganje u kulturu uz pomno razrađen način prezentacije blaga.
Stoga je u ponedjeljak, 20. studenoga 2023. godine, u Gornjem Kuršancu bogatim programom obilježena 359. obljetnica pogibije velikana Međimurja Nikole VII. Zrinskog, koji je 18. 11. 1664. poginuo u Kuršanečkom lugu u napadu vepra, no dio suvremenih povjesničara okolnosti njegove smrti smatra nedovoljno razjašnjenima.
Nikola VII. Zrinski, povijesti poznat i pod imenom Čakovečki, bio je hrvatski ban i pjesnik, idejni začetnik Zrinsko-Frankopanske pobune, te veliki ratni strateg s nizom zasluga u borbama s Osmanlijama. Povijesni dokazi svjedoče o njegovu velikom ugledu u Europi toga doba, a zavičajnoj kulturi baštinio je i svoje kapitalno djelo Jadranskoga mora sirena, važno i kao povijesno svjedočanstvo o ostavštini njegova pradjeda Nikole IV. Zrinskog.
Komemoracija u čast Nikole Zrinskog Čakovečkog započela je misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, koju je predvodio vlč. Ivan Munđar te nastavljena postrojavanjem Zrinske garde Čakovec i Zrinskih kadeta iz Murakeresztura te mimohodom do spomen-obilježja međimurskom junaku.
Nakon polaganja vijenaca kod spomen-obilježja, uzvanicima se obratio i župan Matija Posavec, naglasivši da se čuvanjem imena povijesnih velikana od zaborava te daljnjim istraživanjima čuva međimurski identitet.
– Važno je baštiniti i obilježavati sve ono što su nam Zrinski i Frankopani ostavili u nasljeđe, a ostavili su nam puno. Zrinski i Frankopani nisu bili samo državnici i književnici, već loza koja je mijenjala tijekove europske povijesti i koja je imala važnu ulogu u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo – rekao je župan Posavec.
Nikola VII. Zrinski, rođen u Čakovcu 3. svibnja 1620. godine, bio je čovjek prosvijećen i posvećen kulturi. Povijesti su poznate njegove zasluge u osnivanju čuvene knjižnice i doprinos razvoju pisane riječi, jednako kao i njegovi politički dosezi. Bio je i graditelj nestale utvrde Novi Zrin te je zaslužan što je 1659. godine u Čakovcu osnovan franjevački samostan.
foto: medjimurska-zupanija.hr
vzaktualno.hr
