U tijeku je sezona krpelja, stoga donosimo savjete kako se zaštititi i pravilno ih ukloniti koje je na svojem portalu objavio Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca, pripadaju paučnjacima, a hrane se krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus).
Krpelji su najaktivniji i najbrojniji u proljeće i rano ljeto (travanj-lipanj) te u ranu jesen (u puno manjem broju). U zimskom periodu (prosinac - ožujak) krpelji se susreću ako je riječ o blagoj zimi bez hladnoće i snijega. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine jednog metra) i šikara, u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima i slično.
Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika, navodi Zavod dr. Andrija Štampar.
Bolesti koje krpelji prenose
Ove životinje mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti. Kako piše Zavod dr. Andrija Štampar, u Hrvatskoj se ubodom krpelja tako mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“ – područjima gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba, ali i ostalim dijelovima sjeverne kontinentalne Hrvatske.
Mjere zaštite
Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja.
Potrebno je izbjegavati područja nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu). Valja koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi - nositi hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću.
Također treba primijeniti repelente, odnosno sredstva za odbijanje krpelja, nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože. Repelenti se mogu nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti u uputama za upotrebu o načinu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja).
Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, osobito nakon boravka u području zaraženih krpelja (obronci Medvednice). Krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Tijekom pregledavanja tijela posebice pregledati rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak.
Po povratku iz prirode, savjetuje se presvući i otuširati se te oprati kosu, kako bi se uklonili krpelji koje je osoba „pokupila“ u prirodi i koji još traže pogodno mjesto za ubod.
Što učini u slučaju uboda?
Kako piše Zavod, u slučaju uboda krpelja potrebno je odmah izvaditi krpelja pomoću pincete za čupanje dlačica. Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.
Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije „gušiti” premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen. Krpelje nemojte dirati golim rukama. Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom, piše Zavod dr. Andrija Štampar.
Potrebno je informirati i educirati osobu ugriženu od krpelja o znakovima i simptomima lokalne i sistemske infekcije.
Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Nastavni zavod dr. Andrija Štampar također navodi koji su simptomi bolesti koje krpelji u Hrvatskoj mogu prenijeti te kako se liječe.
U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski tip krpeljnog meningoencefalitisa. Drugi puno rjeđi, ali mogući put zaraze je konzumacija nepasteriziranih mliječnih proizvoda od zaraženih životinja (najčešće koza).
Inkubacija bolesti u prosjeku traje 7 do 14 dana (2 do 28 dana). Tijek bolesti je bifazičan. Prva faza bolesti javlja se u dvije trećine zaraženih osoba traje od jednog do osam dana i manifestira se simptomima nalik gripi: umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima. Prvu fazu bolesti karakterizira simptomatska faza bolesti koja traje od jednog do dvadeset dana i u manjeg broja bolesnika progredira u sekundarnu fazu koja nastupa naglo s jako visokom temperaturom i znacima zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, odnosno upalom moždanih ovojnica (meningitis): jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata, fotofobija. Rjeđe bolest progredira do upale mozga (encefalitisa) koji se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, drhtavicom, poremećajem svijesti, nesvjesnim trzanjem očnih jabučica, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca itd.).
Liječenje je simptomatsko i provodi se u bolnici. Ne postoje specifični antivirusni lijekovi za liječenje krpeljnog meningoencefalitisa. Krpeljni meningoencefalitis se može učinkovito spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba). Ne cijepi se nakon ugriza krpelja!
Kome se preporučuje cijepljenje?
Čak i u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, samo mali broj krpelja je stvarno zaražen. Radi toga je statistička šansa zaraze pri ubodu samo jednog krpelja vrlo mala. Opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja stoga se cijepljenje protiv KME preporučuje osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici) kao i osobama koje povremeno borave u gore navedenim područjima (izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti).
Lyme borelioza
Lyme borelioza je bolest koju prenose krpelji, a uzrokuje ju spiroheta roda Borelia burgdoferi. Za prijenos spirohete Borelia burgdoferi potrebno je više od 24 sata (36 do 48 sati). Bolest zahvaća više sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav.
Infekcija kod čovjeka najčešće prolazi neprimjetno. Lyme borelioza se kod najvećeg broja bolesnika pojavljuje kao prstenasta kožna promjena na mjestu uboda. Najčešće se javlja 7 do 14 dana nakon uklanjanja krpelja (2 do 32 dana) i postupno se širi u prosjeku oko 1 cm dnevno, a sredina postaje sve bljeđa (ne smije se zamijeniti s crvenilom uzrokovanim iritacijom od uboda krpelja – nestaje unutar 24 do 48 sati). Kožna promjena vidljiva je kao prstenasto ili difuzno crvenilo okruglastog ili eliptičnog oblika, a može biti popraćeno povišenom temperaturom i općim simptomima: pečenje, crvenilo, bolnost, povećanje regionalnih limfnih čvorova. Nakon nekoliko tjedana može doći do širenja spiroheta krvlju i zahvaćanja drugih organa, posebno mišićno koštanog sustava, srca, zglobova i živčanog sustava (kronična i perzistentna infekcija).
Liječenje se provodi antibioticima i u ranom stadiju bolesti je učinkovito, stoga ga je potrebno započeti što ranije kako bi se izbjegle komplikacije na ostalim organima u tijelu (neuropatije, radikuloneuropatije, meningitis, artritis, karditis). Lyme borelioza se javlja uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće iznad 45° sjeverne geografske širine. Najveći broj oboljelih najčešće se registrira u periodu od svibnja do srpnja, navodi Zavod.
foto: ilustracija
vzaktualno.hr/stampar.hr
