Hrvatska je u 25 godina imala 236 prijevremenih lokalnih izbora, najviše, 156, provedeno je u općinama, 72 u gradovima i 8 u županijama, analizirao je portal Gradonačelnik.hr.
Godišnje je to 9,8 prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora diljem Hrvatske što, s obzirom na broj od 576 jedinica lokalne samouprave, predstavlja doista vrlo mali udio. Podaci se odnose na razdoblje od održavanja prvih lokalnih izbora nakon osamostaljenja 1993. godine pa sve do održavanja posljednjih, onih u 2017. godini. Podsjećaju da su od 2009. godine načelnici, gradonačelnici i župani birani izravno, a ne natpolovičnom većinom u vijeću kao do tada.
Prijevremeni i dopunski lokalni izbori u općinama i gradovima od 1993. do 2009.
U razdoblju od lokalnih izbora održanih 1993. godine pa do lokalnih izbora iz 2009. nekoliko je puta mijenjan izborni model biranja članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Redovni lokalni izbori 1993. i 1997. godine provedeni su prema segmentiranom ili kombiniranom izbornom modelu, što je značilo da se na lokalnim izborima 1993. godine polovica članova predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave birala pravilom relativne većine u jednom krugu u jednomandatnim izbornim jedinicama, dok se druga polovica birala prema razmjernom sustavu tako da je područje cijele jedinice lokalne samouprave činilo jednu izbornu jedinicu. Jedina razlika u izborima 1993. i 1997. je brojčani odnos između većinskog i razmjernog segmenta – tako su se na lokalnim izborima 1997. godine tri četvrtine predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave birale prema razmjernom sustavu, a preostala četvrtina prema većinskom sustavu. Nakon toga, 2001. godine, postojeći je izborni model promijenjen u razmjerni sustav, te se od tada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave biraju proporcionalnom izbornom metodom u kojoj cijelo područje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čini jednu izbornu jedinicu. Prvi su izbori prema ovom modelu održani u svibnju 2001., a ista su zakonska rješenja zadržana i pri izborima u svibnju 2005. godine.
U tom razdoblju, od lokalnih izbora 1993. pa do onih 2009. godine, provedeno je 152 prijevremenih i/ili dopunskih lokalnih izbora, što znači da se radi o 9,5 izbora godišnje u četrnaestogodišnjem razdoblju. U gledanom razdoblju, od 152 prijevremenih i/ili dopunskih lokalnih izbora, 48 ih je provedeno u gradovima (31,5%), 98 u općinama (64,4%) te 6 na razini županija (4,1%). Najveći broj prijevremenih ili dopunskih lokalnih izbora za članove Gradskih vijeća provedeno je u gradu Visu i to četiri puta (1997., 1998., 2001. te 2005.). Tri puta takvi su izbori provedeni u Velikoj Gorici (1995., 2000. i 2006.) i Orahovici (1997., 2001., i 2003.), a po dva puta u Vrbovcu (1995. i 2000.), Zagrebu (1995. i 2000.), Makarskoj (1997. i 2002.) i Osijeku (2007. i 2008).
Prijevremeni i dopunski lokalni izbori u općinama i gradovima od 2009. do 2017.
Veoma važna inovacija koja je po prvi put primijenjena na lokalnim izborima 2009. godine svakako je izravan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika te župana – 2007. godine donesen je Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prema kojem se nositelji izvršnih ovlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave biraju neposredno, sustavom apsolutne većine u kojem cijelo područje jedinice samouprave čini jednu izbornu jedinicu. Tako je za općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana izabran onaj kandidat koji u prvom krugu osvoji više o 50% glasova birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat u prvom krugu ne dobije potrebnu većinu, održava se drugi krug izbora u kojem sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu izbora, a izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača. Osim toga, ostalih izmjena nije bilo te su se članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave birali na isti način kao i do tada.
U razdoblju od lokalnih izbora 2009. godine pa do posljednje održanih lokalnih izbora 2017. godine Vlada je svojim Odlukama raspisala 84 prijevremenih i/ili dopunskih lokalnih izbora, što – ako se gleda na godišnjoj razini – iznosi 10,5 prijevremenih ili dopunskih izbora godišnje, a u razdoblju od osam godina. U ovom razdoblju, od raspisanih 84 prijevremenih i/ili dopunskih lokalnih izbora, 24 ih je provedeno u gradovima (28,5%), 58 u općinama (69%) te 2 na razini županija (2,5%). Od toga, tri puta su prijevremeni ili dopunski lokalni izbori provedeni u gradu Vrgorcu (2014., 2015. i 2016.), po dva puta u Korčuli (2011. i 2015.), Vukovaru (2011. te 2014.) i Glini (2014. i 2015.), a jednom u Varaždinu (2011.), Iloku (2012.), Đurđevcu (2014.), Kutjevu (2014.), Slunju (2014.), Dubrovniku (2015.), Ninu (2015.), Svetom Ivanu Zelini (2015.), Rabu (2015.), Pagu (2015.), Hvaru (2015.), Omišu (2015.), Zlataru (2015.), Novoj Gradišci (2016.) te Novalji (2016.).
www.vzaktualno.hr / gradonacelnik.hr
