Postavljanjem informativne ploče o ekološkim benefitima platane koja raste u Šetalištu Vatroslava Jagića, u Varaždinu je u srijedu obilježen Dan urbanog šumarstva.
Cilj je educirati javnost o ekološkim benefitima urbanih stabala, a ploču su postavili Parkovi, u partnerstvu sa Sekcijom za urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva. Ploča će na zanimljiv i kreativan način prolaznicima prezentirati stablo, uključujući podatke poput količine kisika koje proizvede, količine štetnih čestica iz zraka koje zadrži, koliko ohladi svoju okolinu, koliko litara kišnice upije, koliko smanjuje buku i slično.
Ovo zelenilo u gradu u kojem svi tako volimo uživati naslijedili smo od generacija koje su bile davno prije nas i naša je dužnost čuvati ga i predati onima koji dolaze iza nas u što boljem stanju, izjavila je direktorica Parkova, Jelena Sekelj.
-Posao održavanja zelenih površina dosta je multidisciplinarno područje, a jedno od područja koje se bavi gradskim zelenilom je urbano šumarstvo. Najvažniji posao urbanog šumarstva i urbanog šumara je provjeravanje i redovita kontrola stanja stabala i svih promjena koje se na stablima događaju, kako bi se moglo pravovremeno djelovati. Posao urbanog šumara je vrlo važan, ali zbog klimatskih promjena i vrlo zahtjevan – istaknula je Sekelj.
Dodala je da smo mi ljudi i sve što radimo i gradimo ono što najviše utječe na stabla.
-Na pitanje bi li sadili nova i ljepša stabla, a rušili stara, jasno odgovaramo – ne! Stara stabla su čuvari kvalitete života u gradu i niti jedno novo stablo u trenutku kada ga zasadimo i u sljedećih 40 i više godina ne može dati one koristi koje nam daje ovo, recimo, ružno i staro stablo. Nova su stabla dosta sterilna i trebaju im godine da utječu na bioraznolikost i nijedno novo mlado stablo neće imati ovakve ekološke benefite, kao što ih imaju stara stabla. Znanstvena istraživanja govore da je stablo ugljično neutralno s oko 30 ili 40 godina i zato je važno čuvati stara stabla – naglasila je Sekelj.
Postavljanju informativne ploče nazočili su učenici 4. b razreda, budući ekološki tehničari iz varaždinske Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole s profesoricom Petrom Novak Mlinarić koji su iz prve ruke mogli doznati više o urbanom šumarstvu, ovom sve važnijem obrazovnom usmjerenju, a pridružio im se i varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj.
-Današnji dan urbanih šumara obilježavamo već cijeli tjedan. U ponedjeljak ujutro smo sadili nova drveća između Kapucinskog samostana i autobusnog kolodvora. Posađena su drveća vrijedna 16 tisuća eura, a osvojili smo nagradu Od izvora do mora u nagradnom natječaju Jutarnjeg lista te smo odlučili iskoristiti to da napravimo novi drvored u Gradu Varaždinu – rekao je Bosilj.
Dodao je da je u utorak od ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića preuzeo odluku o 80% sufinanciranju projekta vrijednog gotovo 400 tisuća eura „Varaždin pod krošnjama” zahvaljujući kojem će biti posađeno više od 1000 novih drveća i grmolikog bilja, s ciljem smanjenja utjecaja klimatskih promjena.
-U gradu koji nema zelenila, kvaliteta života nije takva kakva je u gradu koji ima zelenila. Naslijedili smo cijeli ovaj grad, pa tako i zelenilo i drveće, od generacija prije nas i moramo ih ostaviti i generacijama iza nas. Zato se trudimo i zahvaljujem Parkovima i urbanim šumarima te svima koji brinu. Bilo je ideja da se moraju porušiti lipe uz Ulicu Augusta Cesarca u ovome prekrasnom parku, sva sreća što su sve dodatne analize pokazale da se sva ta stara drva mogu očuvati. Trudimo se očuvati što više starih drva, a to je jedan od ciljeva koji si je dala ova gradska uprava i koje Parkovi provode – zaključio je Bosilj.
Inače, Parkovi su ove godine započeli s izradom katastra stabala i ove godine će upisati prva stabla, a sljedeće godine nastaviti. U varaždinskom je parku oko 350 stabala i jednog će dana u katastar biti upisane njihove točne pozicije, kao i atributi stabala – od visine, debljine, opažanja o zdravstvenom stanju.
-Često su sukobi ima li dovoljno zelenila u gradu ili previše i gdje bi ga trebali saditi, a u stvari sve to govorimo napamet jer tek kad ćemo imati točne i precizne podatke na svakoj lokaciji u gradu moći ćemo reći kakva je pokrivenost. Sljedeće godine sadimo preko tisuću različitih stabla u gradu. To je velika brojka iako nas građani često zovu, mi bismo u našoj ulici nova stabla. Tome treba pristupiti pametno, osim čuvanja starih stabala, mi smo i za sadnju novih. Treba vidjeti o kakvom prostoru se radi, ima li dovoljno mjesta, je li za vrsta dobra i kako će se ponašati i kakvo će ono imati utjecaj na bioraznolikost – kazala je Sekelj.
Dodala je kako se veseli katastru i točim podacima koje će imati te da će tada Varaždin s pravom moći reći da je smart city i da se pametno upravlja gradskim zelenilom.
ak/vzaktualno.hr
