Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske organizirao je 4. regionalni okrugli stol „Obrazovanje kao preduvjet uključivanja pripadnika romske nacionalne manjine" u Varaždinskoj županiji.
Održan je u okviru trogodišnjeg projekta „Uključivanje Roma – ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I" kojeg Ured provodi od ožujka 2019. godine, a sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Cilj okruglog stola u Hotelu Turist u Varaždinu je pridonijeti boljem razumijevanju trenutne situacije na području obrazovanja kada je riječ o pripadnicima romske nacionalne manjine u Varaždinskoj županiji te identificirati eventualne prepreke za njihovo uključivanje u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama, a u cilju uklanjanja prepreka.
Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri naglasio je da je istraživanje pokazalo da tek svako treće romsko dijete pohađa dječji vrtić i tek svako treće romsko dijete pohađa srednju školu.
– Imamo veliko napuštanje osnovne škole, što je apsolutno neprihvatljivo. Cijeli je niz razloga zbog kojih pripadnici romske nacionalne manjine, posebice u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, napuštaju obrazovni sustav i zbog toga smo ovdje, kako bi što više motivirali naše partnere, jedinice lokalne i regionalne samouprave kako bi u sinergiji pomogli u motiviranju pripadnika romske nacionalne manjine u području obrazovanja, uzimajući u obzir njihovu vrlo lošu socioekonomsku situaciju – rekao je Tahiri.
– Na području Varaždinske županije još uvijek postoje objekti koji nisu dostojni ljudskog života. Postoje brojni romski objekti koji nisu priključeni na pitku vodu, nema električne energije. Tu je i postotak nepismenosti od vrlo visokih 17 posto – dodao je Tahiri.
Kazao je da je ključ u predškolskom odgoju, ne samo za pripadnike romske nacionalne manjine.
– Stav Vlade i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je da moramo svi zajedno raditi na tome da organiziramo što više dječjih vrtića, kako bi sva naša hrvatska djeca mogla pravovremeno pohađati vrtiće i predškolu koja je obvezna – rekao je Tahiri dodavši da još uvijek postoje odvojeni, segregirani razredi.
– Prošlo je tek 18 godina od prvog nacionalnog dokumenta i ono dijete koje smo u tom trenutku upisali u 1. razred osnovne škole danas je student. Postoji znatno više pripadnika romske nacionalne manjine koji pohađaju visokoškolske ustanove. Taj broj se kontinuirano povećava, kao i broj srednjoškolaca – zaključio je ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice, istaknula je da je obrazovanje ključno, ne samo osnovnoškolsko obrazovanje, već i uključivanje djece u vrtiće, za svu djecu koja pripadaju ranjivim skupinama.
Spomenula je i primjer diskriminacije kroz obrazovanje.
– Mi smo imali sudski postupak još 2012. godine koji se ticao romske djece u strukovnim školama, koja su, da bi završila te strukovne škole, morala odraditi praksu. U tom slučaju radilo se o dvije djevojčice koje nisu uspijevale odraditi praksu upravo zato što su bile Romkinje. To je jedno od iskustava. Pitanje je i ono što smo vidjeli u kontekstu korone, kad se nastava prebacila online, pitanje dostupnosti online nastave za romsku djecu, u smislu interneta, informatičke pismenosti, ali i podrške roditelja koji bi im omogućili tu vrstu nastave – kazala je Vlašić.
n.kalajdžija / vzaktualno.hr
