U Varaždinu je u srijedu otvorena 9. konferencija „Hrvatsko povrće“, u organizaciji Gospodarskog lista te suorganizaciji Zajednice udruga hrvatskih povrćara, Agronomskog fakulteta Zagreb, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i HAPIH-a, uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Varaždinske županije i Hrvatske poljoprivredne komore.
Odgovorni urednik Gospodarskog lista Ivan Stupinšek poručio je uoči početka kako su ovakva događanja važna zbog umrežavanja, razmjene iskustva i zajedničkog rješavanja problema s kojima se susreću svi hrvatski povrćari.
- Problemi, jasno, postoje i ovdje smo da ih pokušamo riješiti na najbolji mogući način, zato smo okupili struku, znanost, okupili smo male i velike proizvođače koji su nositelji poljoprivrede u Hrvatskoj i vjerujem da ćemo danas tokom dana i na panel raspravi uspjeti riješiti goruće probleme hrvatskog povrćarstva koji postoje - od kvota plavog dizela, zemljišta i vjerujem da ćemo iznaći rješenja za naše povrćare - rekao je Stupinšek, dodavši da će se na konferenciji baviti tržištem, udruživanjem i inovacijama kao temeljima razvoja.
Ključne probleme u sektoru izdvojio je predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec.
- Ključni problemi u samom povrćarskoj proizvodnji su zemljišta jer povrćari ne dobivaju nikakav prioritet u dobivanju državnog zemljišta, a privatna zemljišta, kad skupiš, to su neke male parcele, razbacane, nema navodnjavanje i to je veliki problem. Druga stvar je radna snaga, koja je sve manje u Hrvatskoj i uopće. Veliki je problem organiziranost tržišta. Ljudi i proizvođači se sami moraju organizirati. Teško je danas više imati neku diktiranu prodaju i plasman, nego se moraju organizirati, moraju plasirati zajedno i tako imati bolju cijenu, bolje uvjete i ostvariti bolji rezultate - istaknuo je Budanec, poručivši kako je za rješavanje problema važna sloga i organizacija.
Na izazove je upozorila i Marina Galović, potpredsjednica Zajednice udruga hrvatskih povrćara te predsjednica Povrćara Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Naglasila je kako će tražiti hitnu saborsku proceduru donošenja zakona o zaštiti hrvatske poljoprivrede i domaćeg proizvođača.
- Želimo da nas se zaštiti od abnormalnog unosa i uvoza u našu zemlju i naše centre. Drugi veliki problem je male kvote plavog dizela za povrćare, tražimo povećanje minimalno tri puta jer mi smo u polju do 15 sati. I treći veliki problem je, što se tiče nas na razini Grada Zagreba, tražili bi da država preuzme izglasavanje za elementarne nepogode, ne Grad jer nas 9 tisuća nikad nemamo pravo na odštetu što se tiče elementarnih nepogoda niti možemo pristupiti mjeri 73.10. - navela je Galović.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek naglasio je kako konferencija otvara prostor za razgovor o tržištu, inovacijama i ulaganjima u sektor, ali i za iskren dijalog.
- Povrćarstvo se na području Hrvatske odvija na nešto više od 9000 hektara. Proizvodnja nam je negdje na razini 230 tisuća tona, od čega imamo nekih 180 tisuća tona za tržište. Isto tako ovaj sektor pritišće kao i druge sektore snažni izazovi poremećaja na tržištu uzrokovani globalnim krizama - rekao je Tušek.
Najavio je završetak novog natječaja strateškog plana kojim će se, kako kaže, dodatno ojačati sektor voćarstva i povrćarstva.
- Isto tako bih skrenuo pozornost da smo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financirali izgradnju logističko-distribucijskih centara na koji su se mogli javiti ujedinjeni proizvođači, ujedinjene organizacije, zadruge, zajedno s partnerima i jedan takav centar se gradi na području Koprivničko-križevačke županije - dodao je državni tajnik.
Osvrnuo se i na uvoz.
-Mi trenutno u Hrvatskoj smo samodostatni na razini od 48 posto, što znači da više od 50 posto povrća moramo uvoziti i iz tih razloga je važno razgovarati kako potaknuti mlade i nove poljoprivrednike da se bave tim poslom - rekao je Tušek, naglasivši da je u prošlom programskom razdoblju financirano više od 2400 projekata u sektoru.
O važnosti proizvodnje govorio je i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša VŽŽ Dragutin Vincek naglasivši kako je poljoprivreda stil života. Komentirao je kako mlađe populacije nisu sklone proizvodnji, posebice ne povrćarskoj proizvodnji za koju kaže da iziskuje ruke, koljena i kičmu.
- Gledajući i prinose koje se mogu ostvariti, gledajući da su pod vedrim nebom, 365 dana u godini, gledajući tržišna zbivanja, normalno da nije ohrabrujuća. Ali usprkos svemu tome, još uvijek postoji dobra volja, postoji vrijednih proizvođača - kazao je Vincek. Istaknuo je da je dio županije srce hrvatskog povrćarstva, a drugi dio srce cvjećarske proizvodnje te dodao kako regionalna samouprava kroz mjere i poticaje nastoji zadržati ljude u ruralnim područjima i otvoriti nove prilike.
Predsjednica Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije Marija Cafuk zaključila je kako se povrćari suočavaju s brojnim izazovima, uključujući uvoz, zemljište, nametnike i visoke troškove.
- Troškovi se mijenjanju svake godine. Naravno da troškovi proizvodnje rastu, a obično nas svi na tržištu prozivaju: poljoprivrednici su ti koji dižu cijene. Iz vlastitog iskustva mogu reći da unazad tri godine Varaždinsko zelje cijenu nije promijenilo. Ove godine je bilo čak niže nego prošle godine. Znači da je problem u nečemu drugome, da je problem u maržama koje stavljaju određeni trgovački lanci i da na tome trebamo poraditi - rekla je Cafuk.
Dodajmo kako će konferencija trajati do petka.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
