Prosječna neto plaća za veljaču u Hrvatskoj je iznosila 6.128 kuna, pkazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prošlogodišnju veljaču, plaća prosječnog Hrvata porasla je za četiri posto, a kada se uračuna inflacija, realni rast je iznosio 3,2 posto, piše Tportal.
Nažalost, za većinu zaposlenih prosječna plaća je nedostižan san. Podatak koji otkriva više o distribuciji dohodaka je medijalna plaća koja određuje sredinu distribucije. Ona je za veljaču iznosila 4975 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.
Od 19 gospodarskih sektora najbolje su plaćeni djelatnici u sektoru informacija i komunikacija (ICT) te u prosjeku mjesečno primaju 8359 kuna. Osjetno iznad prosjeka su i plaće u financijskom sektoru, a natprosječne plaće tradicionalno isplaćuju i tvrtke iz energetskog sektora. Tako je prosječna plaća zaposlenih koji se bave opskrbom električnom energijom i plinom 7905 kuna, uz solidan rast od 3,9 posto. U djelatnostima koje se bave rudarstvom te vađenjem nafte i plina prosjek je nešto niži (7227 kuna), ali je zato rast intenzivniji (4,5 posto).
Iznad prosjeka su i djelatnosti koje pokrivaju različite javne usluge, od državne uprave i obrane te socijalnog osiguranja do znanstvenih ustanova, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i obrazovanja. Pritom treba naglasiti da su u ovom segmentu najniže prosječne plaće u obrazovanju (6556 kuna), što je dokaz potplaćenosti ovog važnog sektora u kojem pretežno rade zaposleni s visokom stručnom spremom.
Oni su "ispod crte"
Niža plaća od prosječne je u 11 gospodarskih sektora, a najslabije su plaćeni zaposleni u pomoćnim uslužnim djelatnostima (zaštitarstvo, čišćenje i održavanje zgrada), ugostiteljstvu i građevinarstvu. Riječ je pretežno o niže kvalificiranim i nekvalificiranim zanimanjima u kojima su plaće znatno ispod prosjeka.
Zanimljivo je da u turističkim poslovima (pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane), unatoč velikoj potražnji za radnom snagom, nije došlo do značajnijeg skoka plaće. U odnosu na prošlu godinu, porast je iznosio ispodprosječnih 3,2 posto (na 5049 kuna).
U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše radnika, trendovi nisu osobito povoljni. Prosječna plaća dosegnula je 5513 kuna, ali je rast iznosio tek 1,1 posto. Međutim kada se promatraju pojedine djelatnosti, uočljive su velike razlike. Najveći rast plaća zabilježen je u proizvodnji odjeće (15,9 posto) i proizvodnji metala (14,2 posto), dok se značajan pad plaća bilježi u propulzivnim industrijama poput farmaceutske industrije (-37,4 posto) i proizvodnje elektroničkih proizvoda (-13,5 posto).
Menadžeri i dalje najbolje plaćeni
Kada je riječ o pojedinim zanimanjima, najbolje su plaćeni menadžeri (120 posto iznad prosjeka), stručnjaci u području tehnologije i razvoja (66 posto iznad prosjeka) te informatičari (35 posto iznad prosjeka). Prema podacima servisa MojaPlaća, u kategoriji top menadžmenta najbolje su plaćeni izvršni direktori koji u prosjeku primaju 16.983 kune mjesečno te direktori IT poslova s prosječnom plaćom od 15.459 kuna.
Inače, visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke. Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu više su od prosjeka 13 posto, dok su one u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu pet posto manje od prosjeka.
www.vzaktualno.hr/tportal
