Od početka ove godine mogućnost zapošljavanja umirovljenika, uza zadržavanje mirovine, proširena je i na ljude koji su otišli u prijevremenu mirovinu, piše Večernji list.
Rad umirovljenika od četiri sata dnevno prvi je 2004. godine legalizirao bivši ministar rada Mirando Mrsić, a sadašnji ministar Marko Pavić ga je faktički otvorio svim skupinama umirovljenika.
Potkraj prošle godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 5000 umirovljenika, no zeleno svjetlo da rade četiri sata dnevno imale su samo osobe koje su otišle u starosnu mirovinu, znači muškarci stariji od 65 i žene starije od 62 godine.
Po novome, od 1. siječnja mogu se zaposliti i osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu, a dodatna je pogodnost rezervirana za ljude koji su otišli u mirovinu kao djelatne vojne osobe, policajci i radnici zaposleni na razminiranju. Oni od početka ove godine mogu birati hoće li raditi do četiri sata dnevno uz zadržavanje pune mirovine, ili će se zaposliti na puno radno vrijeme uz 50 posto mirovine. Zaštitarske se tvrtke u brojnim oglasima obraćaju upravo njima jer na tržištu nedostaje zaštitara, no zbog nastavka iseljavanja umirovljenici će biti dobrodošli i u drugim profesijama. Također je moguće da će ljudi koji rade, a imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, aktivirati mirovinu na jedan dan te se ponovo zaposliti na četiri sata, kao što je to učinio poznati slavonski proizvođač kulena. Dosad su mirovinu na jedan dan znali aktivirati samo dužnosnici.
Kako se na sve oblike rada u Hrvatskoj plaćaju doprinosi, ponovni radni angažman umirovljenika donosi i dodatna prava, prije svega mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenici godinama mogu raditi i preko ugovora o djelu, a novost je da svi oni koji su, počev od 2017. godine kad je uvedeno plaćanje doprinosa, radeći honorarno skupili najmanje godinu dana radnog staža, odnosno ostvarili zaradu u visini prosječne godišnje plaće, mogu tražiti novi izračun mirovine. Za godinu dana staža u 2017. godini je trebalo honorarno zaraditi oko 90 tisuća kuna bruto, a u 2018. godini oko 101 tisuću kuna bruto. Doprinos plaćen za mirovinsko osiguranje preračunava se u mirovinski staž tako da se osnovica na koju su plaćeni doprinosi podijeli s prosječnom bruto plaćom ostvarenom u toj kalendarskoj godini. Primjerice, osoba koja je lani honorarno zaradila oko 50 tisuća kuna bruto dobit će nešto manje od šest mjeseci staža, a novi izračun mirovine moći će tražiti tek kad skupi 12 mjeseci staža.
U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje navode da novi izračun mirovine može tražiti i umirovljenik koji se zaposli na četiri sata dnevno, ali tek nakon dvije godine takvog rada. Novi iznos mirovine bit će mu određen prema propisima i uvjetima važećima na dan ponovnog određivanja mirovine, a stručnjaci vjeruju da će biti veća od prve određene mirovine, no nitko to ne može jamčiti. Na drugi put preračunatu mirovinu primjenjivat će se isti postotak umanjenja za prijevremenu, odnosno uvećanja za starosnu mirovinu, kako je bilo kad je mirovina prvi put određena. Penalizacija je kod prijevremenih umirovljenika trajna, a mogu je se riješiti jedino zamrznu li isplatu mirovine i iznova se zaposle.
vzaktualno.hr / vecernji.hr
