Grafiti - umjetnost, pobuna ili čisto uništavanje javnih i privatnih prostora? Ova tema već duže vrijeme dijeli ljude, a vjerojatno ste se i sami zapitali dok ste prolazili pokraj nekog zida prekrivenog jarkim bojama i različitim slovima. Jesu li grafiti vizualni nered ili priča ispričana sprejom?
Kada fotografirate grafite to vas potakne na razmišljanje o samim porukama koje autori ostavljaju. Neki su radovi očito planirani s preciznim linijama i nevjerojatnom kreativnošću, dok drugi izgledaju kao brzinske škrabotine koje vjerojatno nikome ne znače puno. No, tko odlučuje što je umjetnost, a što vandalizam?
Kako je sve počelo
Možda će vas iznenaditi, ali grafiti nisu izum modernih buntovnika. Još su stari Rimljani i Grci urezivali poruke i crteže po zidovima, a slične natpise nalazimo i u drevnom Egiptu. Ali, ono što danas nazivamo grafitima rođeno je krajem 1960-ih u New Yorku.
Mladi su počeli ostavljati svoje "tagove" (potpise) po gradskim površinama, a najpoznatiji rani grafiter bio je Taki 183 koji je jednostavno pisao svoje ime i broj ulica u kojima je živio. S vremenom su potpisi postali sve složeniji, pretvarajući se u umjetničke forme pune boja i simbolike. Tijekom 1970-ih i 1980-ih, grafiti su postali ključni dio hip-hop kulture i proširili se po cijelom svijetu.
Umjetnost ili vandalizam?
Ovo pitanje nema jednostavan odgovor jer ovisi o perspektivi. Ako grafiti niknu na fasadi tek obnovljene zgrade, većina će reći da je to vandalizam. No, ako se osmisli i osigura legalan zid i umjetnik naslika djelo koje uljepšava prostor, onda je to umjetnost.
Gradovi troše ogromne iznose na uklanjanje grafita. Na primjer, u Njemačkoj se godišnje potroši oko 200 milijuna eura na čišćenje neovlaštenih grafita. No, istovremeno su mnogi gradovi legalizirali street art zone gdje umjetnici mogu slobodno izražavati svoju kreativnost.
U Hrvatskoj također postoje primjeri gdje su grafiti prepoznati kao vrijedna umjetnost. Na primjer, u Zagrebu su neki murali postali dio kulturnog identiteta grada.
Grafiti oko Sveučilišta Sjever u Koprivnici
Tijekom obilaska Koprivnice i Sveučilišta Sjever može se primijetiti velika razlika u stilovima. Neki su radovi bili brzi natpisi, dok su drugi bili pravo remek-djelo s bogatim detaljima i snažnim porukama.
Ono što je zanimljivo jest kako su ovi grafiti postali svojevrsni vizualni dnevnik studenata i mladih ljudi koji ovdje provode vrijeme. Svaki zid priča svoju priču, bilo da je to kritika društva, iskazivanje ljubavi ili samo želja za ostavljanjem traga.
Što budućnost donosi grafitima?
Street art je već odavno pronašao svoje mjesto u galerijama i na umjetničkim festivalima, a neki grafiteri poput Banksyja postali su globalne zvijezde. Ipak, ilegalni grafiti i dalje izazivaju rasprave.
Možda je rješenje u kompromisu. Umjesto brisanja svega, gradovi bi mogli osigurati više prostora za umjetnike i poticati ih da svoje talente iskoriste na kreativan, a ne destruktivan način.
Što vi mislite, jesu li grafiti samo buntovno šaranje ili oblik umjetnosti koji treba cijeniti? Pogledajte fotogaleriju grafita snimljenih u Koprivnici i procijenite sami!
s. smoljan/vzaktualno.hr
