U Novom Marofu je u 82. godini umro jedan od najznačajnijih slikara novomarofskog kraja - Stjepan Hajduk.
Stjepan Hajduk (1943. – 2025.)
Jedan od predstavnika čiste naivne umjetnosti u novomarofskom je kraju, Stjepan Hajduk, živio je i slikao u Remetincu. Po završetku srednje ekonomske škole u Čakovcu otputovao je u Beč 1967. godine. Nakon provedene tri godine u Austriji vratio se u svoje rodno mjesto.
Iako se slikarstvom aktivno počeo baviti tek 1973. godine, u vrijeme kada je naivna umjetnost dosegla svoj vrhunac, svojim bogatim slikarskim opusom svakako zaslužuje detaljnu valorizaciju. Njegova prva zajednička izložba održana je 1974. godine u Zavičajnom muzeju u Varaždinskim Toplicama, dok je samostalnu imao godinu dana kasnije u istom
prostoru. Na tim se djelima primjećuje umjetnikovo traženje, no Hajduk u vrlo kratkom roku pronalazi svoj vlastiti slikarski izričaj.
O početku njegove karijere svjedoči djelo iz 1973. godine koje se trenutno nalazi u obiteljskom ateljeu, a radi se o slici na kojoj je prikazana seljačka obitelj prilikom pravljenja vina u podrumu. Stjepan Hajduk nastavio je raditi poentilistički utkavši u svoja djela vedrinu i radost. Upravo se ova tehnika najbolje uočava na slici Pogled z moje kleti iz 2000. godine na kojoj je utkano preko sto tisuća sitnih točkica. Što se tematike tiče, kao što je to već uvriježeno u naivnoj umjetnosti, i njegova oslikana platna najčešće prekrivaju sadržaji socijalnog karaktera, dakle prikazi iz života na selu, zagorski krajolik te ljudi u polju, dok je akcent stavljen na pejzaž. Bez imalo skromnosti Hajdukovo slikarstvo može se okarakterizirati kao rapsodija pejzaža, prikazanih najčešće toplim bojama, što cjelokupnu kompoziciju podiže k svečanom i uzvišenom.
Neophodno je naglasiti umjetnikovo aktivno razdoblje proteklih desetljeća, od vremena kada je stvorio čvrstu vezu s Istočnim Tirolom u Austriji. Slikar je redovito provodio vrijeme u St. Jakobu u Defereggenu gdje je imao česte izložbe i stvorenim je prijateljstvima postao i njihov sugrađanin. Umjesto pejzaža okupanog zagorskim krajolikom Hajdukova su platna i stakla sada prekrivena tirolskim alpskim krajobrazom. Često se može uočiti da je unutar bajkovitih pejzaža na nekom od brdašca smještena crkvica, ponekad u idiličnom zimskom razdoblju, a ponekad u vrijeme ljetne žege. Početkom suradnje sa St. Jacobom naš je slikar počeo oslikavati i pisanice od drva koje ponekad znaju doseći i do 1,40 metara, a najčešće su prekrivene zagorskim i tirolskim pejzažem. Uz sve to Stjepan Hajduk oslikava i božićne čestitke i kuglice. Svoje likovno stvaralaštvo povezuje s publikom preko članstva u Likovnoj udruzi Novi Marof, Likovnoj udruzi Varaždin i Hrvatskom društvu likovnih umjetnika.
U njegovim djelima osjeća se privrženost sakralnoj arhitekturi i religioznim motivima, o čemu svjedoči niz oslikanih crkava i oltarnih pala na kojima je najčeše unutar kompozicije krajolika smještena Bogorodica s djetetom.
( fragmenti teksta iz monografije „Novi Marof, nekad i danas“ , Slikarska postignuća na području Grada Novog Marofa , str 132.)
U siječnju 2024. godine, u Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu, održana je posljednja izložba slika Stjepana Hajduka, te je povodom 80 godina umjetnikova života, izdana monografija „ Moj slikarski svijet“ koja ostaje istinski spomenik njegovu stvaralaštvu.
Stjepan Hajduk biti će sahranjen na mjesnom groblju u Remetincu, u petak, 12.12. u 14.30 sati.
Foto: TZ Novi Marof
vzaktualno.hr
