Ove nedjelje 29. listopada počet će zimsko računanje vremena, a to znači da satove treba pomaknuti jedan sat unatrag. Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u ožujku, kada će početi ljetno računanje vremena. Inače, pomicanje vremena se obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.
Malo povijesti; prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe radi uštede energije. Tijekom posljednjeg stoljeća, model pomicanja kazaljki na satu prihvatla je cijela Europa i Sjeverna Amerika, dok je u ostalim dijelovima svijeta ljetno računanje vremena poznato samo u nekoliko zemalja poput Irana, Mongolije, Brazila ili Namibije.
Do prije nekog vremena ljetno računanje vremena provodila je i Rusija, no odlukom Vladimira Putina to je ukinuto. Turska je od lani uvela stalno ljetno računanje vremena i za razliku od ranijih godina neće primjenjivati vraćanje kazaljki na satovima u skladu sa zimskim računanjem.
Dobivamo li ili gubimo pomicanjem sata?
Već neko vrijeme kritičari pomicanja sata dva puta godišnje pokušavaju dokazati da ta promjena više nije korisna. Prošle godine su se, kako bi dokazali svoj stav, okrenuli znanosti.
Na konferenciji u Bruxellesu profesor neurologije s Oxforda Russell Foster (Russell) i profesor psihologije s Muenchenskog sveučilišta predstavili su svoje nalaze o tome kako pomicanje sata utječe na ljude, posebno na spavanje. Njihov zaključak je da vraćanje sata ne donosi uštedu energije, predstavlja značajan zdravstveni rizik i mnogo košta ekonomiju. Znanstvenici nastoje dokazati da promjena vremena ima "dramatične efekte" na fizičke i mentalne funkcije jer pravi zbrku biološkom satu. Kako se navodi, djeci i starijima su potrebni tjedni da se naviknu na promjenu. Istovremeno se u to vrijeme bilježi povećan broj prometnih nesreća i komplikacija nakon kirurških intervencija, prenio je Euraktiv Njemačka.
Pati i ekonomija
Pored štetnog utjecaja na zdravlje ljudi, pati i ekonomija. Stručnjaci računaju da promjena vremena dva puta godišnje košta EU između jedan i dva posto BDP, što je uglavnom direktno povezano sa zdravstvenim problemima. To znači da se godišnje gubi gotovo 300 milijardi eura.
a.kučić/vzaktualno.hr/n1
