Osiguranje pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji jedan je od prioriteta Komisije Ursule von der Leyen, a kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa dodatno je pojačala zahtjeve za angažmanom Europske unije pri smanjenju sve većih razlika u plaćama i siromaštva zaposlenih, prenosi Tportal.
Inicijativa Europske komisije ne ide za tim da se utvrdi jedinstvena minimalna plaća na razini EU-a niti da se mijenjaju nacionalni sustavi određivanja minimalne plaće, već je njezin glavni cilj osigurati to da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini te da se njima štite svi radnici.
Početkom rujna završena je druga faza savjetovanja europskih sindikata i poslodavaca o pravednoj minimalnoj plaći. Na temelju primljenih odgovora Europska komisija će krajem listopada izaći s prijedlogom direktive s pravilima koja će važiti za sve članice.
Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koja je sudjelovala u savjetovanju, očekuje da će Komisija prihvatiti prijedlog europskih sindikata o tome da se visina minimalne plaće veže uz prosječnu (medijalnu) plaću.
‘Sindikati traže da minimalna plaća bude najmanje 60 posto medijalne, odnosno 50 posto prosječne plaće u pojedinoj zemlji‘, otkriva za Tportal Milićević Pezelj.
Hrvatski minimalac prema tim bi kriterijima bio između 3400 i 3500 kuna neto, odnosno 150 do 250 kuna viši nego što trenutno iznosi. Podsjetimo, premijer Plenković obećao je da će do kraja mandata njegova vlada povisiti minimalac na 4250 kuna.
vzaktualno.hr/tportal.hr
