Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće iz mrtvih. Ove godine Uskrs se slavi 20. travnja.
Za proslavu Uskrsa oblikovali su se mnogi običaji poput bdjenja, paljenja uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na misu i pjevanja uskrsnih pjesama. Uskrsne molitve, procesije, obredne vatre, jela i kolači pripremljeni za blagdan, te njihovo blagoslovljeno stavljanje u uskrsnu košaru, bojanje jaja, čestitanje i darivanje te pjesme u čast Uskrsa – svi su ovo dijelovi narodnih običaja.
U kajkavskoj Hrvatskoj bili su poznati ophodi raspelo nositelja ili križičara, mlađih muškaraca koji su nosili raspelo i udarali bubanj. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dužeg razdoblja odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život. Na sjeveru i u priobalju Hrvatske prisutna su uskrsna kola – kolanje, a u nekim krajevima redoviti su crkveni blagoslovi vatre, obnova kućne vatre i paljenje uskrsnih krijesova, poznatih kao vuzmenki.
Na Uskrs je običaj prvo blagovati blagoslovljenu hranu. U sjevernim krajevima Hrvatske na stolu se najčešće nalazi kokoš ili purica, dok se južnije od Karlovca poslužuje janjetina. Na obali je uobičajena najbolja bijela riba. Prilog je uvijek bogat, a često uključuje mladi luk i hren. U Slavoniji je običaj prije jela probati malo posvećene soli, pomoliti se uskrslom Gospodinu, a tek potom uživati u bogatoj trpezi. Na Kvarneru se na uskrsni ručak obično pripremaju specijaliteti od morskih plodova ili bijela riba uz vino, piše 24sata.
U Slavoniji je na Uskrs tradicija odlaska na svečanu misu, a onaj tko bi prvi stigao kući s posvete smatrao se najvrjednijim tijekom cijele godine. Neizostavan običaj na Uskrsu, nakon Svete mise i objeda, je tucanje jajima među djecom. Djeca se igraju tucanja pisanicama, gađaju pisanice kovanicama ili traže sakrivene pisanice u kući ili na travi ispred nje.
Foto: ilustracija
vzaktulano.hr/24sata.hr
