Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina u suradnji s Gradom Krapinom provelo je još jedan uspješan europski projekt.
Riječ je o projektu "Svirajmo kaj – glazbena radionica" sufinanciranom iz Europskog socijalnog fonda, a u utorak je održana završna konferencija. Naime, projekt se provodio godinu dana i njegova je ukupna vrijednost 418.316,47 kuna, a iznos koji sufinancira Europski socijalni fond iznosi 85 posto.
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović istaknuo je kako mu je iznimno drago što je Pučko otvoreno učilište povuklo značajna sredstva iz EU fondova za ovakve projekte.
- Posebno je dobro što primjer Pučkog otvorenog učilišta slijede i druge udruge, a svakako jedna od najznačajnijih je Udruga za kajkavsko kulturno stvaralaštvo. Naime, ako je po čemu Krapina poznata, onda je poznata po neandertalcu i Festivalu kajkavskih popevki. Ovo je tek početak, prvi korak te sa strpljenjem čekamo natječaje kako bi mogli konkurirati na njih s nekim novim programima, s novim projektima te da tako doprinesemo razvoju kulture, ali i samog društvenog života na području grada Krapina - poručio je gradonačelnik Gregurović.
Ciljna skupina projekta bili su djeca i mladi do 25 godina, prvenstveno s područja Grada Krapine te Krapinsko-zagorske županije koji imaju sklonost kreativnom izražavanju kroz glazbu ili gaje interes za glazbenu baštinu, a potvrdio je to i tajnik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Radovan Novina.
- Sudjelovalo je dosta učenika osnovnih škola te ostali zainteresiranih, tako da smo održali deset nacionalnih radionica. Održavane su od strane profesora, glazbenika, a imali smo jednu radionicu pjevanja i 9 radionica instrumenata. Vrlo je zanimljivo da se iz te baze 100-tinjak osoba koje su pohađale radionice pokazalo da je netko više zainteresiran za određeni instrument ili više za glazbu. Tako smo iz tih radionica uzimali neke od sudionika koji bi u nekom daljnjem razdoblju mogli u okviru Društva za kajkavsku kulturu stvaralaštva u Krapini sudjelovati na raznim programima u okviru nekog eventualnog orkestra, koji bi se mogao formirati od tih mladih ljudi, a to je velika stvar koju je ovaj projekt i zacrtao - objasnio je tajnik Društva Novina te napomenuo kako je bitna i digitalizacija glazbenih dijela.
Društvo ima preko dvije tisuće zapisa i jedan dio se počeo digitalizirati. Tako da nas veseli da smo s tim dijelom počeli te se nadamo da ćemo u budućnosti moći povući još sredstava iz nekih natječaja da možemo nastaviti taj proces digitalizacije, što je vrlo bitno - kazao je Novina.
U sklopu projekta na puno radno vrijeme zaposlen je i voditelj radionice orkestra i istraživanja glazbene baštine s arhiviranjem, Karlo Krešimir Kukovačec koji je tijekom završne konferencije putem prezentacije objasnio kako su zapravo izgledale online radionice i s kakvim su se izazovima susretali predavači.
- Glazbenu radionicu polazilo je stotinjak djece, a svirali su na violini, trubi, klarinetu, klaviru, gitari, bas gitari, bubnjevima, tamburicama i harmonici - rekao je Kukovačec te dodao kako su sudionici ipak najveću zainteresiranost pokazali za sviranje tamburice.
jm/vzaktualno.hr