Kada pomislimo na utapanje, većina će zamisliti osobu koja maše rukama, glasno doziva pomoć i očajnički se bori za život. U stvarnosti, utapanje najčešće izgleda potpuno drugačije – tiho je, brzo i često prolazi nezapaženo.
Kako upozoravaju s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi. Posebno su ugrožena djeca i starije osobe, a riječ je o jednom od vodećih uzroka smrti od nenamjernih ozljeda kod djece i mladih.
Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je od 2014. do 2023. godine od utapanja umrlo 769 osoba, među kojima je bilo 47 djece i mladih do 19 godina. Istodobno, najveći broj smrtnih slučajeva zabilježen je među osobama starijima od 65 godina.
Stručnjaci za spašavanje iz vode godinama upozoravaju da utapanje najčešće nije dramatičan događaj kakav se prikazuje u filmovima. Osoba koja se utapa često ne može vikati niti dozivati pomoć jer joj je sav napor usmjeren na pokušaj disanja. Usta su tek na trenutke iznad površine vode, što nije dovoljno za glasno dozivanje ili mahanje rukama, pojasnili su iz čakovečkog HGSS-a u objavi na društvenim mrežama.
Zbog toga roditelji i ostali kupači trebaju obratiti pozornost na znakove koji mogu upućivati na utapanje. Među njima su glava zabačena unatrag s otvorenim ustima, staklast ili prazan pogled, kosa koja prekriva oči, nemogućnost plivanja u željenom smjeru, pokušaji okretanja na leđa te panično hvatanje zraka. Što se tiče djece, posebno je važno zapamtiti jednostavno pravilo: djeca koja se igraju u vodi uglavnom su glasna. Kada iznenada utihnu, treba odmah provjeriti što se događa.
Kako upozoravaju sa Zavoda, djeca moraju biti pod stalnim nadzorom odraslih, čak i u plitkoj vodi, dječjim bazenima ili kadi. Nekoliko sekundi nepažnje dovoljno je da dođe do tragedije.
Plivanje značajno smanjuje rizik od utapanja, no ni djeca koja znaju plivati ne smiju ostati bez nadzora. Djeca koja nisu plivači trebaju nositi sigurnosni prsluk prilagođen njihovoj dobi i težini, a pristup bazenima i drugim vodenim površinama treba ograničiti kada nema odraslih osoba u blizini, navodi HZJZ.
Oprez je potreban i kod odraslih. Rijeke i jezera mogu skrivati jake struje, virove i neravno dno, a u vodu treba ulaziti postupno. Preporučuje se kupanje u društvu, izbjegavanje skokova u neprovjerenu vodu te izbjegavanje alkohola, koji smanjuje sposobnost procjene opasnosti i povećava rizik od utapanja. Osobe s kroničnim bolestima, poput epilepsije, dijabetesa ili srčanih bolesti, trebale bi se kupati isključivo u prisutnosti drugih osoba i pridržavati se liječničkih preporuka.
Ako primijetite da osoba u vodi ne odgovara na pitanje ili djeluje izgubljeno i nepomično, ne pretpostavljajte da se samo odmara. U takvim situacijama potrebno je odmah reagirati, pozvati hitne službe te, ako je to moguće i sigurno, započeti spašavanje koristeći dostupna pomagala. Brza reakcija može značiti razliku između života i smrti.
mlp/vzaktualno.hr/hzjz.hr
