Hrvatska bi do početka 2023. godine trebala uvesti euro, a rasprave o njegovom uvođenju još su uvijek aktualne. Polemike se uglavnom vode oko porasta cijene robe i usluga u Hrvatskoj.
Kako piše N1, podaci koje je Jutarnji list dobio iz Hrvatske narodne banke potvrđuju kako doista možemo očekivati da ćemo neke proizvode plaćati više. To pokazuju iskustva ostalih članica eurozone koje su prošle proces uvođenja eura.
Očekuje se da bi poskupljenja mogla biti najveća u ugostiteljstvu, odnosno restoranima i kafićima te u ostalim sektorima uslužnih djelatnosti. Na primjer, nakon uvođenja eura, u Nizozemskoj su cijene u restoranima porasle za 3,5 posto, a u Njemačkoj 2,2 posto što većina stručnjaka objašnjava činjenicom da će restorani morati tiskati nove jelovnike pa se njihov trošak prelijeva na potrošače. Određeni će proizvodi poskupjeti i zbog zaokruživanja cijena, a to bi moglo biti vidljivo kod pekarskih proizvoda i novina.
Prema iskustvima Francuske, Njemačke i Estonije, moguća su poskupljenja i u sektorima čišćenja, popravka i iznajmljivanja odjeće te frizerskih usluga. Osim toga, rast cijena mogao bi se dogoditi u djelatnosti servisa informatičke, audiovizualne i fotografske opreme.
Projekcije HNB-a govore da bi novine i knjige mogle poskupjeti za 2,06 posto, financijske usluge 1,9 posto, usluge smještaja 1,7 posto, obuća 1,6 posto, a ugostiteljske usluge 1,2 posto.
Neke države su nakon konverzije bilježile i rast cijena voća, sportskih i rekreativnih usluga, hrane i bezalkoholnih pića, a istraživanja Eurostata pokazuju da je rast za eurozonu u prosjeku iznosio između 0,1 i 0,3 posto.
Kako je ovih dana rekao guverner HNB-a Boris Vujčić, ne očekuje se divljanje cijena već manja poskupljenja u skladu sa statistikom koja je zabilježena u ostalim državama prilikom uvođenja eura.
vzaktualno.hr / N1 / Jutarnji list
