Prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je upućen u drugo saborsko čitanje, digao je veliku prašinu zbog rješenja kojima se zadire u prava lokalne zajednice. Riječ je o zakonu koji uređuje vrlo važna pitanja koja se direktno i svakodnevno odnose na građane – od opskrbe pitkom vodom, preko odlaganja i brige o otpadu te održavanja javnih površina i cesta, pa sve do pitanja javne rasvjete - donosi T portal.
Protiv zakonskih prijedloga ustala je saborska oporba, ali i Udruga gradova koja okuplja gradonačelnike i druge predstavnike lokalne samouprave.
Iz SDP-a su zatražili da se zakon povuče iz saborske procedure jer privatni interes stavlja iznad javnog. U Mostu smatraju da neustavno zadire u djelokrug jedinica lokalne samouprave u obavljanju komunalnih djelatnosti i u njihovo pravo da te ovlasti obavljaju u javnom interesu svojih građana. Iz Udruge gradova pak poručili su da je prijedlog zakona nestručan, potpuno neprihvatljiv i poguban za funkcioniranje lokalne samouprave.
Lokalni čelnici najviše su se pobunili protiv odredbe kojom se pogrebne usluge, vodoopskrba i djelatnosti prikupljanja otpada izbacuju iz nadležnosti gradova i općina. Također, prijedlog zakona ide u smjeru da se komunalnim poduzećima zabrani obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti bez obzira koliko ta djelatnost bila povezana s komunalnom.
Druga sporna izmjena odnosi se na širenje ovlasti komunalnih redara. Kako stoji u prijedlogu, komunalni bi redari u provedbi nadzora bili ovlašteni zatražiti i pregledati osobne isprave. Također, po novom prijedlogu, komunalni redari imali bi pravo ući na okućnicu i u dvorište zgrade te ih pregledati, uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza, prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način.
U Udruzi gradova nemaju ništa protiv toga da se komunalnim redarima povećaju ovlasti u provođenju zakona, ali smatraju da se na komunalne redare prebacio prevelik opseg poslova.
Koplja se lome i oko komunalne naknade kao glavnog izvora prihoda za održavanje komunalne infrastrukture. Nakon što je propao pokušaj vladajućih da se komunalna naknada pretvori u porez na nekretnine ovaj namet ostao je pod istim nazivom i to kao namjenski prihod za održavanje komunalne infrastrukture.
Oporbu je zbunila i izjava ministra Predraga Štromara kojom je najavio da će uskoro ići s novim izmjenama ovog zakona, kojima će se uvesti dodatni kriteriji za izračun komunalne naknade.
'Želimo da oni koji su siromašniji, koji imaju lošiju nekretninu, plaćaju manje, a oni koji imaju bolju - da plaćaju više. Bit će različitih koeficijenta i obzirom na to gdje se nalaze', kazao je Štromar.
U oporbi su njegovu najavu odmah nazvali uvođenjem poreza na nekretnine na mala vrata.
www.vzaktualno.hr/T portal