Ako već u ostatku godine oskudijevamo u domaćem voću i povrću, u podsvijesti nam je da bar sad, u sezoni, jedemo sezonsku robu, pogotovo povrće za koje je ovo urodom bolja godina
Mrkva iz Italije i Nizozemske, špinat, koromač, celer, rukola, ‘baby’ salata, radič i puterica iz Italije, češnjak iz Kine i Egipta, breskve i nektarine iz Španjolske, Grčke i Italije, marelice i trešnje iz Turske, povrće za juhu iz Nizozemske... Nema kraja apsurdima, krene li se u obilazak trgovačkih lanaca, piše Večernji list.
Ako već u ostatku godine oskudijevamo u domaćem voću i povrću, u podsvijesti nam je da bar sad, u sezoni, jedemo sezonsku robu, pogotovo povrće za koje je ovo urodom bolja godina. No u pomnom obilaskom najvećih, uljuljkani u slogane o domaćoj robi, koje nerijetko povezujemo i sa slikom marljivih farmera na OPG-ovima, domaće se u šumi deklaracija teško nađe i povećalom. Tako ćemo, prema svemu sudeći, kriznu jesen opet dočekati bez domaće hrane i zaboraviti kako smo na početku korona krize isticali da nam je nužna domaća proizvodnja.
Gotovo isključivo domaće su lubenice (mini su iz Španjolske), mladi krumpir, paprika babura, tikvice, krastavci, kupus, kelj, salata kristalka te veći dio rajčica.
Drugačija je situacija kad su u pitanju breskve, nektarine, šljive, marelice - tek se ponegdje nađu iz hrvatskih voćnjaka jer su vremenske nepogode dodatno skresale ionako nedostatnu domaću proizvodnju, dok su uvoznog luka, poriluka, mrkve, celera također pune police, piše Večernji.
Što kažu u trgovačkim lancima?
Iz Kauflanda na upit koliko je domaće robe u njihovim trgovinama odgovaraju kako je njihov naglasak na suradnji s domaćim proizvođačima te da je “od sveg voća kojega su nabavili u zadnjih tjedan dana 68 posto domaće, a od povrća čak 92 posto”. Iz Lidla i Plodina novinari Večernjeg lista nisu dobili odgovor. Iz Spara tvrde da surađuju s više od 60 malih domaćih proizvođača i OPG-ova, dok njihova vlastita robna marka Vrtovi Hrvatske u ovoj godini bilježi rast od 60 posto u odnosu na prošlu godinu.
–Ponudu iz uvoza nabavljamo samo kad su domaći proizvodi nedostupni, pogođeni vremenskim nepogodama ili drugim nepredviđenim okolnostima – odgovaraju.
Domaća proizvodnja i proizvođači, kao i partnerski odnos s malim i velikim dobavljačima, strateška su odrednica i Konzuma.
-Voće i povrće hrvatskog porijekla čini oko 80 posto ukupnog prometa u ovoj kategoriji. Nabava uvijek ide primarno od domaćih proizvođača, posredno i neposredno više od 4000 njih, nerijetko čak i nauštrb same cijene, a Konzumu je cilj da mu se na policama nađe što veći broj kvalitetnih domaćih proizvoda, uz održivi model suradnje i za dobavljače i za Konzum – ističu te dodaju kako su u zadnjih 10-ak godina znatno ulagali i u otkupno-pakirne centre uz pomoć kojih osiguravaju kontinuitet isporuke.
OVDJE možete pročitati cijeli članak.
vzaktualno.hr/vecernji.hr