Odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige u spomen na Marka Marulića, koji je toga datuma 1501. godine dovršio svoje najvrednije djelo – spjev Juditu, zahvaljujući kojemu je i stekao naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.
Marulić je Juditu dovršio kao pedesetogodišnjak, a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. godine. Jedan primjerak prvoga izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavni dio Znanstvene knjižnice u Zadru.
Marulićevo stvaralaštvo utjecalo je na mnoge hrvatske književnike od 16. do 20. stoljeća (Petar Hektorović, Petar Zoranić, Barne Karnarutić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Rafael Levaković, Tin Ujević, Tonči Petrasov Marović i dr.). Izniman su uspjeh tijekom 16. i 17. st. doživjeli latinski spisi, koji su mu omogućili da postane prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. O njegovoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.
Za života najpopularnija su mu bila djela na latinskome, iako je pisao i na hrvatskome i talijanskome jeziku. Djelo De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Pouke za čestit život prema primjerima svetaca, Venecija, 1506.) bilo je velika uspješnica 16. stoljeća i doživjelo je otprilike 60 izdanja na brojnim europskim jezicima: talijanskome (Venecija, 1563.), njemačkome (Köln, 1563.), portugalskome (Lisabon, 1579.), francuskome (Douai, 1585.) i češkome (Prag, 1621.). Zanimljivost je da ga je Sv. Franjo Ksaverski nosio sa sobom na svoje slavno misijsko putovanje kao jedinu knjigu uz brevijar i katekizam.
Osim spomenutih, Marulić je autor i brojnih drugih vrijednih djela: Evangelistarium (Venecija, 1516.), Quinquaginta parabolae (Venecija, o. 1510.), De humilitate et gloria Christi (Venecija, 1519.), Epistola … ad Adrianum VI. (1522.), De laudibus Herculis (Venecija, 1524.), Davidias (Zagreb, 1954.) i dr. Godine 1995. u Sveučilišnoj knjižnici u Glasgowu pronađeni su dotad nepoznati Marulićevi latinski stihovi, u kojima se predstavlja i kao pjesnik ljubavne i satirične tematike (Glasgowski stihovi, Zagreb, 1999.).
Marulićeva Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) dostupna je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a njegovi život i djelo predstavljeni su u virtualnoj izložbi Marko Marulić koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica priredila u suradnji s udrugom kulturnih radnika, znanstvenika, književnika i ostalih umjetnika Književni krug Split te Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga Marulianum.
Marulićevi život i rad prikazani su kroz njegova najpoznatija djela. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika.
Izložbu pogledajte na poveznici virtualna izložba Marko Marulić.
vzaktualno.hr
