Međunarodni dan izumitelja obilježava se 9. studenoga, na dan rođenja glumice i izumiteljice Hedy Lamarr, kako bi se proslavila i istaknula važnost izuma i inovacija. Na taj dan prisjećamo se doprinosa izumitelja poput Hedy Lamarr, zaslužne za bežičnu tehnologiju, te drugih velikana koji su mijenjali svijet.
Hrvatska ima bogatu tradiciju izumiteljstva i znanstvenih otkrića koja su oblikovala moderni svijet. Mnogi naši inovatori svojim su idejama nadmašili vrijeme u kojem su živjeli.
Nikola Tesla, genij iz Smiljana, izumio je sustav izmjenične struje, Teslin transformator, radio, daljinsko upravljanje, fluorescentno svjetlo i električni motor na izmjeničnu struju. Po njemu je nazvana i međunarodna jedinica za magnetsku indukciju – tesla (T).
Slavoljub Eduard Penkala patentirao je prvu mehaničku olovku 1906. i nalivpero s krutom tintom 1907. godine, a izumio je i termos bocu, prašak za pranje rublja te lijek protiv reume. Njegova tvornica pisaćeg pribora izvozila je u više od 70 zemalja, a njegovo prezime postalo sinonim za kemijsku olovku.
Faust Vrančić, renesansni polihistor, konstruirao je prvi padobran, koji je opisao u svom djelu Machinae Novae, a osmislio je i viseći most, mlin na plimu i oseku te žičaru.
Ivan Vučetić s Hvara razvio je metodu identifikacije otisaka prstiju - daktiloskopiju, koja se i danas koristi u forenzici diljem svijeta.
Josip Belušić izumio je prvi električni brzinomjer za vozila, predstavljen na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889. godine, što je označilo prekretnicu u razvoju prometa.
Mario Puratić, hrvatski iseljenik u SAD-u, 1954. godine patentirao je hidrauličko vitlo za ribarske mreže, poznato kao Puratićevo vitlo koje se i danas koristi u svjetskoj ribarskoj industriji.
Franjo Hanaman 1903. godine izumio je prvu žarulju s volframovom niti, koja je bila trajnija i učinkovitija od dotadašnjih s ugljenom niti te postavila temelje moderne rasvjete.
David Schwarz konstruirao je prvi zračni brod s krutom konstrukcijom, čiji su nacrti poslužili kao inspiracija Ferdinandu von Zeppelinu za razvoj slavnih cepelina.
Andrija Mohorovičić, jedan od najvažnijih svjetskih geofizičara, otkrio je Mohorovičićev diskontinuitet (Moho) - granicu između Zemljine kore i plašta, čime je promijenio razumijevanje strukture našeg planeta.
Lavoslav Ružička, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju (1939.), nagrađen je za istraživanja polimetilena i terpena, a sintetizirao je i testosteron, što je revolucioniralo farmaceutsku industriju.
Vladimir Prelog, također nobelovac (1975.), postavio je temelje moderne stereokemije, razvijajući metode za određivanje prostorne konfiguracije kiralnih molekula, ključne za razvoj lijekova.
Ante Šupuk, vizionarski inženjer i gradonačelnik Šibenika, 1895. godine izgradio je hidroelektranu na Krki, među prvim u svijetu, kojom je osvijetlio cijeli grad i započeo eru elektrifikacije u Hrvatskoj.
Njihovi izumi i otkrića dokaz su da hrvatska kreativnost i genijalnost nadilaze granice. Na Međunarodni dan izumitelja, prisjećamo se da svaka velika ideja, bez obzira gdje je rođena, može promijeniti svijet.
foto: unsplash
ak/vzaktualno.hr
