Međimurje 9. siječnja obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti – Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom.
Tog datuma 1919. godine velika narodna skupština okupila je na Franjevačkom trgu u Čakovcu oko 10 000 Međimuraca koji su donijeli odluku o odcjepljenju od Mađarske izrazivši pripadnost hrvatskom narodu. Hrvatski sabor 2005. godine, na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, 9. siječnja proglašava spomendanom, čime je davnom događaju i velikom ujedinjenju ljudi našega kraja dana zaslužena važnost.
I ove godine diljem Međimurja odana je počast prosvjetiteljima, ljudima koji tada poveli narod u ujedinjenje osvijetlivši im važnost očuvanja materinjeg jezika, običaja i kulture kao glavnih preduvjeta za spas nacionalnog identiteta. Vijenac je danas položen kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih prosvjetitelja. Na Badnjak 1918. godine hrvatska vojska ušla je u Međimurje, što je inicirao upravo doktor Ivan Novak i što je u konačnici dovelo do velike narodne skupštine na Franjevačkom trgu. Počast je, uz predstavnike Općine Nedelišće na čelu s načelnikom Nikolom Novakom i njegovim zamjenikom Zlatkom Marciušem, predsjednikom Mjesnog odbora Macinca Ivanom Krištofićem, te uz prisustvo brojnih mještana, odao župan Međimurske županije Matija Posavec sa suradnicima.
Počast je potom odana i akademiku Vinku Žgancu, paljenjem svijeća i polaganjem vijenca na njegovu grobu u rodnom Vratišincu. Žgančeve “Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja” odigrale su ključnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu te je navedeno djelo bilo jedno od glavnih dokaza pripadnosti Međimurja Hrvatskoj. Mještani Vratišinca predvođeni načelnikom Mihaelom Grbavcem i ravnateljicom Osnovne škole dr. Vinka Žganca Vratišinec Majom Lukman Šprajc uz izaslanstvo Međimurske županije, predstavnike Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i Zrinske garde Čakovec, prisjetili su se s ponosom i zahvalnošću zasluga dr. Vinka Žganca.
Spomendan je obilježen i u Prelogu uz spomen na svećenika, pisca i vođu međimurskih intelektualaca Jurja Lajtmana, čije ime simbolizira borca za narod i njegov identitet. Juraj Lajtman također je mnogo radio na osvješćivanju i buđenju nacionalne svijesti u Međimurju, svjestan da je identitet sazdan u jeziku. Bio je jedan od autora glasovitog molitvenika tiskanog na hrvatskom jeziku „Jezuš ljubav moja“. Bio je i suradnik Katoličkog lista, a u Kalendaru katoličkog pučkog saveza pisao je i o događajima iz 1918. godine. Bio je član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje koje je radilo na priključenju Međimurja Hrvatskoj. Lajtman se svojim načinom života i borbom istaknuo kao veliki domoljub i protivnik mađarizacije te ga se s ponosom prisjećamo.
Vijence na grob Jurja Lajtmana položili su gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, župan Matija Posavec te predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.
Obilježavanje spomendana nastavljeno je na čakovečkom gradskom groblju, kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka. Počast velikanu odali su župan Matija Posavec, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga te gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.
-Doktor Ivan Novak bio je predvodnik pokreta vraćanja Međimurja tamo gdje je povijesno i etnički oduvijek pripadalo, među sunarodnjake, u domovinu Hrvatsku, a njegov život i rad, kao i svih onih koji su se početkom prošlog stoljeća borili za hrvatsko Međimurje treba biti stalni podsjetnik na našu tešku i slavnu prošlost – kazala je Cividini.
Važnu ulogu u stvaranju povijesti Međimurja u tim turbulentnim vremenima imao je i Kapistran Geci, franjevac i član Narodnog vijeća za Međimurje koji je otvorio veliku narodnu skupštinu u Čakovcu. Uspomenu na njega čuva i spomen-ploča na Katoličkom domu u Čakovcu, gdje je također položen vijenac. Odavanju počasti pridružio se gvardijan franjevačkog samostana fra Josip Grubišić, predvodeći molitvu, te članovi Matice hrvatske – Ogranka Čakovec na čelu s predsjednikom Zoranom Turkom, predstavnici Zrinske garde Čakovec, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, županijski vijećnici i građani.
-U povijesti našega kraja bilo je nekoliko velikih prekretnica, no sve ukazuju na samo jedan zaključak - Međimurje i Međimurci uvijek naprave veliki korak naprijed kada ih pokreće zajedništvo i solidarnost. To su vrline koje krase i današnje generacije ljudi, a povijest nam dokazuje da smo ih baštinili od naših predaka. Neka nam prosvijećenost i smjelost ljudi, čije smo grobove i spomen-obilježja danas obišli, budu putokazi na stazama kojima kročimo danas - naglasio je župan Matija Posavec dodajući kako upravo događaj iz 1919. godine „Međimurje čini Međimurjem”.
vzaktualno.hr
