Razdoblje stabilnog i iznadprosječno toplog vremena, te uglavnom suhog, kakvo u ovoj kombinaciji u ovo doba godine i nije baš tako često, uskoro završava. U većini ćemo krajeva ponovno imati kišu, uglavnom kratkotrajnu, a i temperatura će se sniziti na vrijednosti bliže prosječnima posljednjeg desetodnevlja listopada, gdjekad prolazno i niže od njih. I to nije sve – promjena ima i u dugoročnijoj prognozi, prognoza je Zorana Vakule na HRT-u.
Vakula najavljuje da će i do nedjelje oborine uglavnom izostati, pa će mjestimice ovo biti jedno od u povijesti malobrojnih sasvim suhih razdoblja od 12. do 22. listopada. Ponegdje čak i bez ijedne kišne kapi. I premda će još iznadprosječno toplih dana u nastavku godine jamačno biti, poneki vjerojatno barem ponegdje već u sljedećem tjednu, ovako dugotrajno i toplo razdoblje, kakvo imamo od 12. listopada, i koje ćemo imati do kraja ovoga tjedna, ove se godine diljem Hrvatske gotovo sigurno više neće ponoviti. Što i ne treba čuditi, budući da je već druga polovina listopada.
Lagani pad tlaka i sve češći i osjetniji jugozapadnjak i jugo predznak su završetka djelovanja anticiklone u našem dijelu Europe i skore promjene vremena, s oborinama i zahladnjenjem. Prošlih smo dana od oborine imali samo mjestimičnu izmaglicu i rosulju iz niskih oblaka i magle, najčešće na zadarskom području, a već od sutra na Jadranu će biti i češće i zamjetnije oborine, osobito na sjevernom dijelu.
Tijekom nedjelje, u većini krajeva vjerojatno tek kasno poslijepodne te osobito navečer i u noći na ponedjeljak kiše će biti gotovo posvuda, često i u obliku pljuskova, gdjegod i obilnijih, praćenih munjama i gromovima. Zapuhat će sjeverni i sjeveroistočni vjetar, u unutrašnjosti kratkotrajno i jak, a i temperatura će se naglo sniziti pa će u gorju biti moguć i snijeg.
Na Jadranu će nakon često umjerenog i jakog juga u nedjelju, već navečer na sjevernom dijelu, tijekom ponedjeljka posvuda zapuhati često jaka bura, gdjegod i olujna, ne samo na udare. Relativno će vjetrovito vjerojatno biti i u utorak, a od srijede se izračuni kompjutorskih modela atmosfere prilično razlikuju pa prognoza za posljednji listopadski tjedan trenutačno nije jako pouzdana – vjerojatnija je ponovna stabilizacija vremenskih prilika i zatopljenje, ali ne smije se isključiti ni mogućnost zadržavanja promjenljivijeg i relativno svježeg vremena.
Ni prognoze za sljedeće mjesece, osobito one do kraja godine, nisu postojane kao što su bile za primjerice ljeto. Uostalom, tu nepostojanost već su pokazivale i potkraj rujna. Sudeći prema trenutačnim izračunima ona poznata: „Studeni od tuda mu ime, jer studeno on navišća vrime“ djelomice će se ostvariti. Srednja mjesečna temperatura najvjerojatnije će u većini Hrvatske biti oko prosječne za studeni, ili malo viša, pri čemu je ponovno povećana vjerojatnost viška oborine u odnosu na srednje mjesečne vrijednosti.
Još znatnije su se promijenile prognoze za prosinac. Najnoviji mnogobrojni izračuni različitih modela za dugoročno prognoziranje upućuju na pripremu dodatnih energenata za grijanje, zamjenu ljetnih u zimske gume te druge aktivnosti uobičajene prije zimske sezone, budući da je povećana vjerojatnost i za temperaturu zraka oko prosječne prosinačke, u mnogim mjestima čak i malo niže od nje, a i za povremeni snijeg.
Naravno, ne smije se zaboraviti da su ovo dugoročne prognoze, koje nisu pouzdane kao one do tjedan dana unaprijed, i da su podložne promjenama, kaže Vakula.
www.vzaktualno.hr / hrt.hr
