Kohezijska politika ima ključnu ulogu u jačanju javnih investicija u Hrvatskoj. Zahvaljujući financijskim sredstvima dostupnim kroz Europske strukturne i investicijske fondove u Hrvatskoj se razvija gospodarstvo, poboljšava infrastruktura, jača socijalna uključivost i potiču suštinske strukturne reforme
U organizaciji Varaždinske županije i Javne ustanove za regionalni razvoj Varaždinske županije održana je Međunarodna konferencija o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima nakon 2020. godine. Konferencija je održana u sklopu projekta sufinanciranog sredstvima Europske unije “Together for Cohesion: Let’s rEUnite!“, koji provode Skupština europskih regija i mcGroup, a na kojem Varaždinska županija sudjeluje kao jedan od partnera uz regije Trentino iz Italije, Alba i Timis iz Rumunjske, Kataloniju iz Španjolske te Csongrad iz Mađarske.
U ime domaćina konferenciji su prisustvovali zamjenik župana Tomislav Paljak, savjetnica župana Natalija Martinčević i ravnatelj Javne ustanove za regionalni razvoj (JURA) Krunoslav Blaži.
-U Varaždinskoj županiji svoj razvoj i sve investicije temeljimo upravo na povlačenju bespovratnih sredstava iz EU fondova. Naši EU projekti vrijedni su više od 800 milijuna kuna, od čega se oni vrijedni 400 milijuna kuna realiziraju upravo u ovoj godini. Bespovratnim europskim sredstvima obnavljamo javne objekte, prvenstveno škole i bolnice, ali i gradimo nove bolnice, kao što su Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama te nova zgrada objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevnih bolnica u Varaždinu. Cilj ove međunarodne konferencije jest da razmijenimo iskustva i da u idućem proračunu Europske unije od 2021. do 2027. godine budemo još bolji, da povučemo još više novaca iz fondova EU-a, kao i da promoviramo Kohezijsku politiku – rekao je zamjenik župana Tomislav Paljak.
Donošenje Nacionalne razvojne strategije, koja je temelj za povlačenje sredstava iz EU fondova nakon 2020. godine, pri samom je kraju, napomenuo je ravnatelj JURA-e Krunoslav Blaži.
-Pred nama je važno vrijeme pripreme za novo financijsko razdoblje. Svjedoci smo da je Varaždinska županija bila uspješna u povlačenu EU sredstva, ali smo isto tako svjedoci da je u samom programiranju aktualnog financijskog razdoblja, koje završava ove godine, bilo propusta koji su imali direktne implikacije na jedinice regionalne i lokalne samouprave. Primjerice, nisu bila moguća infrastrukturna ulaganja u škole, pa ni u bolnice, izuzev za ulaganja za posebno ranjive skupine. Zato Varaždinska županija i Javna ustanova izrađuju prijedloge, jer je važno da budemo prisutni u Nacionalnoj razvojnoj strategiji – rekao je ravnatelj JURA-e Krunoslav Blaži.
Tijekom konferencije okupljeni su imali prilike čuti o učincima Kohezijske politike u Hrvatskoj, ali i o novim smjernicama u Kohezijskoj politici u novom Višegodišnjem financijskom okviru, čije se donošenje očekuje u vrijeme Hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Daniel Pejić iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, predstavio je promjene u Kohezijskoj politici, ključne ciljeve ulaganja iz ESI fondova u novoj financijskoj perspektivi te dosadašnje korištenje sredstava iz ESI fondova.
-Komisija je za novo programsko i financijsko razdoblje odlučila osuvremeniti Kohezijsku politiku i naglasak staviti na financiranje područja ključnih europskih politika koji će za svoj cilj imati pametniju, zeleniju, povezaniju i socijalniju Europu. Drugim riječima, prioritetna ulaganja bit će vezana uz digitalizaciju, inovacije, energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije, borbu protiv klimatskih promjena i strateške promjene i digitalne mreže - pojasnio je Pejić.
Jakša Puljiz s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, objasnio je financijske i gospodarske učinke Kohezijske politike na hrvatsku ekonomiju, investicije i društveni razvoj, ali i istaknuo neke od najvećih izazova i dosadašnjih spoznaja, koje mogu utjecati na poboljšano korištenje sredstava u sljedećem financijskom razdoblju. Michiel Rijsberman, ministar nizozemske Regije Flevoland i predsjednik Radne skupine za kohezijsku politiku Skupštine europskih regija predstavio je nizozemska iskustva u programiranju europskih fondova, ali i na koji način regije kroz svoje interesne organizacije i udruženja mogu zagovarati svoje projekte i stavove pred institucijama Europske unije. Također je naglasio i ulogu Skupštine europskih regija.
-Podržali smo Savez za koheziju i imamo kvalitetnu suradnju s Odborom regija Europske unije jer smatramo da kao predstavnici regija možemo značajno doprinijeti kvaliteti Kohezijske politike, a u svrhu jačanja što ravnomjernijeg razvoja naših europskih regija – rekao Michiel Rijsberman.
Tina Wu iz Skupštine europskih regija, naglasila je važnost samih regija u kreiranju Kohezijske politike i kako koristiti mreže poput Skupštine europskih regija:
-Mi smo najveća neovisna regionalna mreža u Europi. Kvalitetna politike kohezije je samo jedna od politika na kojima radimo , a kako bismo ojačali glas europskih regija. S obzirom da je jedan od pet glavnih ciljeva u novoj Kohezijskoj politici Europa bliža građanima, upravo kroz naše regionalne vlasti diljem Europske unije možemo jasno zagovarati lokalne strategije urbanog razvoja u korist naših građana, ali i objašnjavati važnost Kohezijske politike za kvalitetu naših života - zaključila je Wu.
Upravo s ciljem jačanja razumijevanja građana o važnosti Kohezijske politike ta ulaganja u lokalni i regionalni razvoj, Skupština europskih regija u suradnji s njemačkom mcGRoup provodi projekt “Together for Cohesion: Let’s rEUnite!“. U okviru projekta predstavljaju se primjeri uspješnih regionalnih projekata koji su unaprijedili gospodarstvo i kvalitetu života u regijama u Europi, a kako bi građani osvijestili direktan utjecaj kvalitetnih europskih politika na njihove živote.
vzaktualno.hr