Problematika strateških tužbi usmjerenih protiv javnog sudjelovanja – SLAPP tužbi s kojima se suočava medijski sektor, bila je tema edukativne radionice održane u srijedu u Varaždinu, u organizaciji Ministarstva kulture i medija.
Radionica je održana u Regionalnom centru Pravosudne akademije, a uz članove Radne skupine MKM i predstavnike Ministarstva pravosuđa i uprave, u raspravi su sudjelovali suci županijskih i općinskih sudova iz Varaždina, Čakovca i Bjelovara, kao i glavni urednici i novinari medija iz Varaždinske županije.
Predavači su bili izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ujedno i član Odbora stručnjaka za SLAPP i Odbora stručnjaka za integritet internetskih informacija Vijeća Europe, predstavnik Sindikata novinara Hrvatske, Dušan Miljuš te izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Ministarstvo kulture i medija osnovalo je sredinom 2021. godine Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja - SLAPP tužbi, nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojemu je jedan od primarnih ciljeva potpora samostalnim i neovisnim medijima, između ostalog, putem suzbijanja SLAPP tužbi – postupaka koje obično pokreću moćni pojedinci/subjekti, usmjerenih prema zastrašivanju i utišavanju kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa.Treba stoga istaknuti da se je Republika Hrvatska, osnivanjem Stručne radne skupine Ministarstva kulture i medija i održavanjem niza okruglih stolova i edukativnih radionica u Zagrebu, a zatim i u Splitu, Osijeku, te sada u Varaždinu, među prvim državama članicama EU, sustavno počela baviti problematikom SLAPP tužbi.
Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija istaknula je da je jedan od ciljeva plana za europsku demokraciju potpora samostalnim i neovisnim medijima.
-Znamo koliko je to složen problem i da zapravo ne postoji nijedna država članica Europske unije koja ima ikakve zaštitne mjere protiv takozvanih SLAPP tužbi ili strateških službi protiv javnog sudjelovanja. Riječ je o tužbama koje obično dolaze s pozicija moćnih pojedinaca ili subjekata u društvu, ne bi li zaustavili pisanje i govorenje o temama od javnog interesa – istaknula je Vaniček-Fila.
O toj se temi, dodala je, razgovara i u radnoj se skupini na tome radi već više od godinu dana te smatra da je postignut stanoviti napredak jer se došlo do zaključka da je za sprječavanje i suzbijanje SLAPP tužbi bitno ujednačavanje sudske prakse i zajednička edukacija i sudaca i aktera.
-Jednako tako smo govorili i o samoregulaciji i koregulaciji medijima, a bitno je reći kako je nakon okruglih stolova i radionica, Ministarstvo kulture i medija je u izradi novog Zakona o medijima i namjera nam je u taj novi zakon implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje takvih tužbi. To je iznimno bitno budući da znamo da je i Europska komisija u travnju ove godine donijela prijedlog direktive za suzbijanje SLAPP tužbi što govori da je to problem prepoznat u cijeloj Europskoj uniji – kazala je.
Romana Matanovac Vučković, izv. prof. dr. sc., Pravni fakultet u Zagrebu, članica RS MKM naglasila je kako su uvjereni da se takve tužbe mogu suzbiti pravilnom primjenom prava.
-Legislativa je jedan dio borbe protiv SLAPP tužbi, ali ovakve radionice tome služe u velikoj mjeri, na način da pravilnom primjenom prava i brigom o tome da već postojećim pravnim sredstvima koje imamo suzbijemo ponašanja koja se karakteriziraju kao zlouporaba prava jer te institute već imamo u našem zakonodavstvu – rekla je Vučković.
Jedan od problema je mjerenje, odnosno način na koji se mogu prikupiti podaci i to je dio ove kampanje koju Ministarstvo kulture i medija provodi, odnosno stvaranje ispravne metodologije za prikupljanje podataka i usporedbu tih podataka, ne samo u Hrvatskoj nego i s drugim državama.
-Postoje određeni rezultati istraživanja koji ukazuju da u Hrvatskoj takve tužbe postoje, ali metodologiju treba dobro promisliti i tome metodološki dobro pristupiti. Nije svaka tužba protiv medija SLAPP tužba. Moramo omogućiti pravo na pristup sudu, to je jedno od temeljnih prava. Da bismo sačuvali pravo na pristup sudu i pravo na tužbu, a istodobno odvratili od zlouporabe toga prava, moramo ostvariti pravilan balans, a jedan dio ostvarivanja tog balansa je ispravna definicija SLAPP tužbe, one tužbe koja podrazumijeva zlouporabu prava – zaključila je Vučković.
O tome kakva je osviještenost na Županijskom sudu u Varaždinu kad je riječ o SLAPP tužbama,
govorio je Zdravko Pintarić, predsjednik Suda,
-Mogao bih reći da od 2010. pa do danas što se tiče tužbi za naknadu štete bilo je zaprimljeno kojih 130 predmeta ili godišnje prosječno nekih desetak predmeta. Rekao bih da je ta osviještenost dobra, da su se na neki način korigirale sudske prakse u pogledu kada se ocijenilo da postoji opravdanje za usvajanje tužbi u pogledu visine pravične, novčane naknade nematerijalne štete. Naravno, oko toga se respektira sudska praksa Europskog suda za ljudska prava. Mislim da je stanje osviještenosti sasvim u redu – rekao je Pintarić.
Dodao je da sudionici radionice imaju dvojaki zadatak - izdefinirati politiku kojom će se suzbiti strateške tužbe kojima se nastoji ograničiti sloboda izražavanja mišljenja prilikom javnog diskursa, a istovremeno napraviti finu distinkciju prema tim situacijama opravdanog korištenja pravnih sredstava kada dođe do povrede prava osobnosti pojedinaca i pravnih osoba prilikom takvog javnog sudjelovanja.
ak/vzaktualno.hr
