Digitalna kompetencija ili digitalna pismenost od iznimne su važnosti u današnje vrijeme, a još će važnije biti u bliskoj nam budućnosti kada će većina usluga biti dostupna gotovo isključivo online.
Upravo stoga, digitalnu pismenost treba razvijati, omogućiti digitalnu uključenost što većeg broja ljudi, posebice tzv. ranjivih skupina - starijih osoba, osoba s invaliditetom i stanovnika ruralnih sredina, a s tim je ciljem pokrenut projekt Digitalna.hr. U sklopu projekta provedeno je istraživanje čiji su rezultati predstavljeni na okruglom stolu održanom u srijedu u varaždinskoj Županijskoj palači.
“Digitalna.hr” je trogodišnji projekt razvoja mreže partnera iz civilnog, javnog i privatnog sektora s ciljem razvoja digitalne pismenosti građana Hrvatske.
U sklopu projekta je u Varaždinskoj i još tri hrvatske županije - Zagrebačka i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb, provedeno istraživanje o digitalnoj uključenosti “ranjivih” skupina, kojima se došlo do podataka o pristupu i mogućnostima korištenja digitalne tehnologije među pripadnicima “ranjivih” skupina te prikaz smjernica osmišljenih na temelju rezultata provedenog istraživanja.
Istraživanje se provodilo unutar radne skupine„ Digitalno građanstvo“ na kojem su partneri neprofitna organizacija Telecentar, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, ODRAZ - Održivi razvoj zajednice te Hrvatski informatički zbor.
Da je u današnje doba digitalizacija prisutna svugdje, u svim sferama života, gospodarstvu, obrazovanju, kulturi te sportu, podsjetio je župan Anđelko Stričak.
-Danas je bez digitalnih sredstava život nezamisliv. No ono što je bitno u tome jest da uključimo upravo ranjive skupine, naše građane koji žive u ruralnim područjima, osobe s invaliditetom i starije, da budu upoznati sa svim mogućnostima. Naime, bez obzira što živimo u digitalnom dobu kada smo očekivali da će sve biti jednostavnije i brže, imam osjećaj da nikad nije bilo više te birokratizacije, raznih dozvola i papira, a upravo ovaj projekt, odnosno program, ima za cilj upoznati te naše ranjive skupine na koji način mogu lakše ostvariti svoja prava – istaknuo je župan Stričak.
O važnosti digitalne inkluzije govorio je Žarko Čižmar, izvršni direktor Telecentra i koordinator projekta "Digitalna.hr koji je počeo u listopadu 2020. godine i traje još godinu dana.
-Riječ je o projektu tematskih mreža, a naša mreža se bavi razvojem digitalne pismenosti i u tom razvoju imamo tri prioriteta. Jedan od njih je digitalna inkluzija, a odnosi se na to kako ljudima koji nisu u stanju samostalno koristiti digitalne tehnologije i usluge, ili samo internet, omogućiti da to mogu – rekao je Čižmar.
Istaknuo je činjenicu da je trenutno u Hrvatskoj 22 posto osoba starijih od 65 godina te oko 12 posto osoba s invaliditetom, a to su prioritetne skupine za koje se trebaju pripremiti usluge uz koje će moći doći do potrebnih informacija o tome kako koristiti digitalizirane javne usluge.
-U ovom trenutku u Hrvatskoj se digitaliziraju javne usluge, postoji sustav e-građani i naš je zadatak omogućiti tim ljudima da taj sustav koriste. Do 2030. godine planirano je na razini Europske unije da sve te usluge budu digitalizirane i onaj tko ih neće moći koristiti imat će veliki problem. Drugi naš prioritet odnosi se na digitalno obrazovanje, a ono uključuje formalno obrazovanje po cijeloj vertikali osnovnih, srednjih i visokih škola te neformalno obrazovanje kako svim građanima omogućiti razvoj digitalnih kompetencija za koje postoji referentni okvir što su zapravo te digitalne kompetencije – kazao je Čižmar.
Upozorio je da je razina digitalne kompetencije ili digitalne pismenosti neke starije osobe ili djeteta različita od digitalne kompetencije ili pismenosti ljudi koji rade na fakultetu, naglasivši da postoji cijeli raspon u okviru digitalnih kompetencija Europske unije, odnosno osam stručnih razina.
Na pitanje gdje je i kako stoji Hrvatska u odnosu na ostale Europske zemlje i hoće li to kod nas uopće biti izvedivo, odgovorio je da kod nas postoje dva problema.
-Prvi od njih je prepoznajemo li mi to uopće kao problem. To je, između ostalog, uloga medija da upozore da se događa promjena koja se tiče svih nas. Ne zbog covida, nego zbog toga što će većina tih usluga biti dostupna online. To je uloga i lokalne i regionalne samouprave da predvide prostor gdje mi kao građani možemo doći i reći „Ja ne znam što napraviti”. Naravno, najveći će se dio bazirati na solidarnosti, na obiteljskoj pomoći, susjedima, prijateljima koji će nam pomoći, no možemo pretpostaviti da veliki dio ljudi to neće biti u stanju – rekao je Čižmar dodavši da je je drugi problem u tome što ima i ljudi koji niti ne žele takve usluge.
-Tu je važno podizanje javne svijesti građana. Možete vi ne željeti, ali doći ćete u situaciju da ćete to trebati. Drugo, političke javne svijesti. Imamo projekte i EU fondove, ali kroz to nećemo napraviti sustavno rješenje kako će građani moći doći do tih usluga. Mi u ovom projektu smo provodili istraživanje i izrađujemo smjernice kreatorima javnih politika – naglasio je.
O rezultatima tog istraživanja koje je proveo FOI govorila je izv. prof. dr. sc. Nikolina Žajdela Hrustek.
-Tema istraživanja bila je digitalna inkluzija ranjivih skupina stanovništva, s aspekta pristupa i korištenja digitalnih tehnologija, u sve u svrhu poboljšanja kvalitete života i osnaživanja. Osnovni rezultati su da se digitalne tehnologije koriste, ali su neke prepreke u korištenju ili visoki troškovi ili nedostatak kompetencija za korištenje – kazala je Žajdela Hrustek.
S obzirom na ambiciozne ciljeve Europske komisije da bi do 2030. godine sve javne usluge trebale postati digitalne, zabrinjavajući je rezultat da se više od 70 posto stanovnika iz ranjivih skupina izjasnilo da ili ne koriste digitalne javne usluge ili to netko drugi radi za njih.
-Ono što se temeljem tih rezultata može zaključiti jest da je potrebno provoditi digitalnu inkluziju, kako na višim, tako i na nižim razinama. Već godinama naglašavam da, ukoliko se odlučimo provoditi digitalnu tranziciju, a pritom ne provodimo digitalnu inkluziju da dodatno osnažujemo one koji su već osnaženi, oni koji bi trebali imati najveće koristi od digitalne tranzicije nemaju koristi i ta digitalna tehnologija umjesto da bi spajala ljude i doprinijela boljoj kvaliteti života, javlja se digitalni jaz, odnosno razdvajanje – istaknula je Žajdela Hrustek.
Projekt “Digitalna.hr” financiran je iz Europskog socijalnog fonda, nositelj projekta je Telecentar, a partneri na projektu su Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Sveučilište Sjever, Udruga Dobar dan, Institut za javne financije, Visoko učilište Algebra, Centar tehničke kulture Rijeka, Odraz – održivi razvoj zajednice, Institut za razvoj i inovativnost mladih, Hrvatski informatički zbor, Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i Hrvatska udruga poslodavaca.
ak/vzaktualno.hr
