U Županijskoj palači u srijedu je potpisan Sporazum o zajedničkom stipendiranju učenika deficitarnih zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu za školsku godinu 2020./21. Sporazum su potpisali župan Varaždinske županije Radimir Čačić i predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Mario Milak.
Varaždinska županija će za stipendije učenika koji se školuju za deficitarna zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu izdvojiti 125.000 kuna, a isti iznos će izdvojiti i Ministarstvo turizma i sporta, dok projekt i ove godine provodi Obrtnička komora Varaždinske županije.
Radi se o novih 26 stipendija 2020./2021. te ukupno 50 stipendija s 24 iz prethodnog razdoblja. Od novih 26 stipendija, 13 je za kuhara, konobara i ugostiteljskog tehničara, a 13 za pomoćna zanimanja kuhar i slastičar. Mjesečni iznos stipendije je 500 kuna.
– Zahvaljujem županu na dugogodišnjoj suradnji. Mi smo jedina komora u Hrvatskoj koja provodi projekt. Stipendije djeci za pomoćna zanimanja jako puno znače. Uvađamo ih u ozbiljnost rada, marljivi su, trude se, oni koji su završili ta zanimanja zaposlili su se kod naših obrtnika i ljudi ih cijene – rekao je Milak.
– Pri zatvaranju naših obrtnika na početku pandemije Varaždinska županije je izašla ususret i pomogla. Nadam se da ćemo, kada je opet naših 250 obrta zatvoreno, naći način da im pomognemo da budu likvidni kad počnu raditi sljedeće godine kad se ova pandemija riješi – dodao je predsjednik županijske Obrtničke komore.
Župan Čačić je naglasio da je ovaj sporazum jedinstven u Hrvatskoj.
– Iskreno, ne razumijem do kraja zašto je tako. Obrtnička komora Varaždinske županije je jedina u cijeloj Hrvatskoj dosada uspjela osmisliti program povlačenja novca koji postoji u budžetu Ministarstva turizma i sporta. Bez tog povlačenja ne bi bilo moguće realizirati ovaj program. I dalje ostajemo posvećeni snažnoj podršci mladim ljudima u obrazovanju na svim razinama. Za stipendije smo osigurali 1,47 milijuna kuna. Po tome smo drugi u Hrvatskoj per capita. Ne možemo svugdje biti prvi – rekao je Čačić te dodao da smo drugi i po razini zaposlenosti, unatoč krizi, bolji od europskog prosjeka, sa samo 4,5 posto nezaposlenih nakon prvog vala krize.
n.kalajdžija / vzaktualno.hr