Pojačane gospodarske aktivnosti u gotovo svim proizvodnim, uslužnim i turističkim djelatnostima u velikoj su mjeri poboljšale brojke vezane za broj zaposlenih i prosječnu stopu nezaposlenosti. Naime, Državni zavod za statistiku iznio je podatke, prenosi ih poslovni.hr, da je tijekom 2023. godine prosječan broj zaposlenih bio 1,64 milijuna, što je za 1,2 posto više nego 2022. godine. Također prosječna stopa nezaposlenosti bila je 6,2 posto, što ja pak 0,5 postotna boda manje u odnosu na 2022.
Najnižu stopu nezaposlenosti imala je Varaždinska županija, a iznosila je svega tri posto. Po ovom je Varaždinska županija prestigla Grad Zagreb, gdje je stopa nezaposlenosti iznosila 3,1 posto. Manje stope od 3,5 posto imale su još Istarska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija, dok su na drugoj strani po visini stope nezaposlenosti u pravilu županije iz kojih se posljednjih godina iseljavalo i to uglavnom mlađa populacija.
Najlošija situacija je u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je stopa nezaposlenosti gotovo pet puta veća nego u Varaždinskoj, čak 14,6 posto. Slijede Osječko-baranjska (12,6 posto) te Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, ali i u dvije priobalne županije, premda se u njima bilježio rast uslužnog sektora, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj (po 11 posto).
Od ukupnog broja zaposlenih u prosincu 2023. godine, njih 1,65 milijuna, najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, odnosno poduzećima u javnom i državnom sektoru, čak 1,43 milijuna, dok ih je 200.000 radilo u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18.000 u OPG-ima.
Kad je riječ o ukupnom broju zaposlenih, na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258.000 i u trgovini, 230.000, dok je po više od 100.000 zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu.
Budući da se percipira da hrvatska industrija kontinuirano odumire i biva zamijenjena uslugama, prvenstveno vezanima uz turizam, zanimljiva je raspodjela zaposlenih u tom segmentu. U 12 županija industrija je upravo prvi sektor po broju zaposlenih. Najveći udjel industrijalaca u ukupnom broju zaposlenih ima Međimurska županija, gdje je u prosincu od 39.000 svih zaposlenih u industriji bilo njih 15.000. Jednako snažno učešće industrija ima u broju radnih mjesta i u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.
Proteklih godinu dana obilježila je ekspanzija zapošljavanja stranih radnika, no osim što je ovih dana prisutan službeni podatak MUP-a o tome da ih je trenutno u Hrvatskoj između 90.000 i 100.000, iz službene statistike zapravo nije vidljivo i kakva je njihova raspodijeljenost. DZS u svojim podacima navodi tek da je u prosincu zaposleno bilo 659 stranih radnika, no, riječ je o strancima koji nemaju boravište ili prebivalište u Hrvatskoj. Ostale strane radnike, dakle, statistika svrstava među zaposlene hrvatske građane, pa stoga nije vidljivo gdje i na kojim djelatnostima su najviše raspoređeni u Hrvatskoj.
vzaktualno.hr/poslovni.hr
