Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj često se naziva ‘besplatnim’, ali njegovo funkcioniranje svake godine stoji stotine milijuna eura koje, kroz porezni sustav, izdvajaju građani.
Vlada je za 2026. godinu donijela odluke o minimalnom financijskom standardu za potrebe javnog školstva, za osnovne i srednje škole i domove kojima se županijama, Gradu Zagrebu i pojedinim gradovima raspoređuju sredstva za redovno funkcioniranje, prenosi srednja.hr.
Riječ je o tzv. decentraliziranim sredstvima, novcu koji se osigurava iz dodatnog udjela poreza na dohodak te, ako to nije dovoljno, iz državnog proračuna kroz mehanizam izravnanja. Ta financijska sredstva ne odnose se na plaće nastavnika ni na prehranu učenika.
Minimalni financijski standard obuhvaća materijalne i financijske rashode, tekuće i investicijsko održavanje (popravke, servise, dijelove, usluge) te nabavu dugotrajne imovine i dodatna ulaganja. Iznosi se računaju prema broju učenika, razrednih odjela i školskih zgrada.
Obračun iznosa rashoda za tekuće i investicijsko održavanje po učeniku iznosi 9,90 eura godišnje, po razrednom odjelu 154,32 eura godišnje, a po školskoj zgradi 1.102,86 eura godišnje.
Obračun iznosa rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini po učeniku iznosi 30,27 eura godišnje, po razrednom odjelu 472,01 euro godišnje i po školskoj zgradi 727,58 eura godišnje.
Za financiranje minimalnog standarda osnovnog školstva u 2026. godini najveća sredstva dodijeljena su Gradu Zagrebu, i to 18.068.983 eura. Slijede Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Zagrebačka i na petom mjestu je Varaždinska županija kojoj su dodijeljena sredstva od 5.453.554 eura.
Što se tiče ostalih županija sa sjevera Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija je za financiranje minimalnog standarda osnovnog školstva dobila 4.039.119 eura i Međimurska županija 2.833.040 eura.
Minimalni financijski standard srednjih škola i učeničkih domova obuhvaća iste kategorije rashoda: materijalne troškove, održavanje te ulaganja u opremu i objekte. Za srednje školstvo sredstva se osiguravaju iz dodatnog udjela poreza na dohodak po stopi od 1,3 posto, uz mogućnost izravnanja iz državnog proračuna ako lokalni prihodi nisu dostatni.
Obračun iznosa rashoda za tekuće i investicijsko održavanje po učeniku iznosi 9,46 eura godišnje, po razrednom odjelu 182,88 eura godišnje, po školskoj zgradi 1.928,16 eura godišnje za srednje škole i 71,37 eura godišnje po učeniku za učeničke domove.
Obračun iznosa rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini po učeniku iznosi 25,99 eura godišnje, po razrednom odjelu 502,54 eura godišnje i po školskoj zgradi 1.142,81 euro godišnje.
Najviše financijskih sredstava ponovno je dobio Grad Zagreb – 13.653.528 eura.
Varaždinska županija se i tu nalazi na petom mjestu sa dobivenih 3.766.963 eura, Krapinsko-zagorska je ostvarila 2.031.931 euro i Međimurska županija 1.502.436 eura.
Foto: Ilustracija
vzaktualno.hr/srednja.hr
