Promet je odgovoran za veliku količinu emisije stakleničkih plinova, te je od velike važnosti probuditi svijest u barem jednom dijelu (cestovnom prometu) o promoviranju čišćih i energetski učinkovitijih vozila.
Kako se svakodnevno čovjek trudi očuvati prirodu, razvijaju se ekološki prihvatljiva prijevozna sredstva koja će zadovoljiti potrebe svojih korisnika, a također će doprinijeti održivom razvoju. Pritom je bitno istaknuti da ovdje ne radi samo o promjeni osobnih automobila s konvencionalnog pogona na električni pogon, jer bi na taj način zagušenja u gradovima ostala ista, dok bi se dijelom smanjila zagađenja i buka. Potrebno je stoga razmišljati o izmjenama u cijelom prometnom sustavu, koje su počele primjenom električnih tračničkih sustava u javnom prijevozu, preko električnih autobusa za gradski prijevoz, do električnih bicikala, pa i električnih romobila, kojih je danas sve više na našim gradskim prometnicama.
Svakim danom raste broj električnih vozila širom svijeta pa tako dolazimo do podataka da je početkom 2019. godine zabilježen porast od 64% što iznosi oko 5,6 milijuna električnih vozila širom svijeta. Za sada, Kina i Sjedinjene Američke Države vodeće su države po proizvodnji električnih automobila. U Europi, električni automobili najviše su zastupljeni u Norveškoj, Francuskoj te Velikoj Britaniji.
Na ulicama svjetskih gradova broj električnih autobusa je prošao 400.000, od čega je najveći postotak i to čak 99% u Kini, gdje se nalaze i najveći proizvođači električnih autobusa. Gradski autobusi idealni su za prelazak na električnu energiju budući da pomažu u rješavanju zagađenja zraka u gradovima i emisija ugljikovog dioksida u prometu. Oni su također popularniji među putnicima nego dizelski autobusi jer su čisti, tihi, s manje vibracija i bez mirisa.
Električni autobus u Koprivnici (autor: P. Brlek)
Osim razvitka automobila i autobusa na električni pogon, veliki proizvođači krenuli su i u proizvodnju teretnih vozila. Zasad ovdje prednjače Volvo i Tesla, no većim dijelom rezultat je ograničen na manja gradska dostavna vozila i na testne faze velikih teretnih vozila.
Paralelno s razvojem sustava običnih javnih bicikala u svijetu, kojih je već preko tisuću, razvijaju se i sustavi električnih javnih bicikala, a očekuje se da će njihova prodaja 2023. godine iznositi više od 40 milijuna primjeraka. Osim toga, u porastu je i prodaja i proizvodnja individualnih električnih bicikala, kao i električnih romobila, bilo javnih bilo osobnih.
Kao jedna od najvećih prednosti električnih vozila spominje se mogućnost punjenja vozila na poslu ili kod kuće, posebno ako se uzme u obzir punjenje noću po jeftinijoj tarifi. No, potrebno je naglasiti da se s povećanjem električnih vozila traže mogućnosti punjenja obnovljivim izvorima energije, zbog velikog pritiska na električnu mrežu. Osim toga, gotovo su bešumna, što je važno radi smanjenja zagađenja bukom. Kako emitiraju štetne stakleničke plinove, to rezultira manjom količinom zagađenja i boljom brigom za okoliš.
S druge strane, kao nedostaci se ističu kratko trajanje baterije, a time i sužen domet vožnje. Iz tog je razloga bitna razvijenost mreže punionica te vrsta punionice, odnosno brzina punjenja. Na kraju, javlja se pitanje skladištenja starih baterija i njihovog štetnog utjecaja na okoliš.
Primjer dobre prakse razvoja elektromobilnosti u Republici Hrvatskoj je Grad Koprivnica, kao primjer prvog javnog prijevoza nulte emisije. U sustavu su dva električna mini autobusa, koji mogu prevesti 12 putnika uz autonomiju od 90 do 130 kilometara. Osim toga, u sklopu sustava javnih bicikala u opticaju je, osim 60 običnih bicikala, i 10 e-bicikala, koji funkcioniraju unutar sedam terminala za ostavljanje bicikala. Kao što je napomenuto, važna je i infrastruktura punionica, pa je u Koprivnici postavljeno 9 stanica za punjenje, dok je nedavno u sklopu Interreg projekta „Low-carb“ postavljen još jedan terminal za javne bicikle te dvije punionice i to u koprivničkom Kampusu, gdje se nalazi i Sveučilište Sjever, koji je proglašen „prostorom nulte emisije“, odnosno prostorom na kojem smiju prometovati samo vozila nulte emisije plinova.
Punionica u koprivničkom Kampusu (autor: P. Brlek)
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)
vzaktualno.hr
